Christian von Koenigsegg već najavljuje da bi još ekstremnije rezultate mogla postići Gemera, iako je riječ o četverosjedu
Koenigsegg je ponovno upisao svoje ime među najbrže serijske automobile svijeta, ali ovaj put treba vrlo precizno objasniti o kakvom se rekordu radi. Jesko Absolut je na Koenigseggovu aerodromu u Ängelholmu u Švedskoj postao prvi serijski automobil koji je na klasičnoj dionici od 402 metra, odnosno četvrt milje, postigao brzinu veću od od 300 km/h. Tvornički testni vozač Markus Lundh na kraju četvrt milje jurio je 305,39 km/h, a vožnju je nastavio do pola milje, gdje je automobil dosegnuo 373,87 km/h.
To, međutim, ne znači da je Jesko Absolut najbrži serijski automobil u četvrt milje po vremenu. Njegov rezultat na toj dionici iznosio je 8,54 sekunde, dok je Rimac Nevera R prije godinu dana četvrt milje prošla 7,90 sekundi. Drugim riječima, hrvatski električni hiperautomobil i dalje je brži u klasičnom drag smislu, od starta do cilja. Koenigseggov rekord odnosi se na najveću brzinu dosegnutu na kraju te udaljenosti, što je drukčija, ali i dalje iznimno impresivna kategorija.
Razlika dobro pokazuje koliko se dva automobila razlikuju po karakteru. Rimac Nevera R ima 2107 KS, četiri elektromotora, pogon na sve kotače i trenutačnu raspodjelu okretnog momenta na svaki kotač. Zato iz mjesta katapultira brutalnije: do 100 km/h stiže za 1,72 sekunde, do 200 km/h za 3,95 sekundi, a do 300 km/h za 7,89 sekundi. Jesko Absolut do 100 km/h treba 2,35 sekundi, do 200 km/h 4,88 sekundi, a do 300 km/h 8,30 sekundi, što znači da je Nevera R u tim sprintovima brža.
No Jesko Absolut je auto iz druge kategorije. On nema nikakvu električnu pomoć, nema pogon na sve kotače i ne koristi četiri motora, nego 5,0-litreni V8 s dvama turbopunjačima, pogon samo na stražnje kotače i devterostupanjski LST mjenjač. S gorivom E85 razvija do 1600 KS, a njegova snaga posebno dolazi do izražaja nakon što se automobil već pokrene. Zbog niskog otpora zraka i ekstremne snage pri velikim brzinama, Jesko na kraju četvrt milje prolazi iznimno brzo, iako mu je ukupno vrijeme slabije od Nevere R.
Još jedna razlika je u vrsti rekorda. Rimac Nevera R postavila je 24 rekorda, među njima 0–400–0 km/h za 25,79 sekundi, četvrt milje za 7,90 sekundi i najveću brzinu električnog cestovnog automobila od 431,45 km/h. Koenigsegg je pak ovim testom ciljao brzinske rekorde na fiksnim udaljenostima, četvrt milje i pola milje, a ne najkraće vrijeme prolaska četvrt milje.
Rekord je postignut na nepripremljenoj podlozi i na serijskim gumama, što dodatno naglašava tehničku razinu automobila. Snimka vožnje pokazuje i neobičan detalj: vozač je tijekom postozanja rekorda u jednoj ruci držao telefon s kojim je snimao, dok je drugom održavao automobil ravno. To je, naravno, dozvoljeno samo u zatvorenim i strogo kontroliranim uvjetima, ali dovoljno govori o stabilnosti automobila pri ekstremnom ubrzanju.
Koenigsegg pritom najavljuje da poboljšanja koja su omogućila rekord neće ostati rezervirana samo za testni automobil. Vlasnici već proizvedenih primjeraka Jeska Absolut trebali bi ih dobiti putem bežične nadogradnje softvera, što pokazuje koliko su i kod ovakvih automobila elektronika, upravljanje pogonom i kalibracija postali jednako važni kao mehanika.
Christian von Koenigsegg već najavljuje da bi još ekstremnije rezultate mogla postići Gemera, iako je riječ o četverosjedu. Razlog je hibridni pogon na sve kotače i najavljena ukupna snaga od 2300 KS. Jesko Absolut je ovim rekordom zasad ponovno pokazao što može klasični V8, ali Koenigsegg očito još nije završio s lovom na brojke.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.