Prijava
Posjetili smo Tehnički muzej u Zagrebu "Nikola Tesla" kako bsmo i vas podsjetili što sve možete vidjeti u složenom i jedinstvenom muzeju znanosti i tehnike
Od 1959. godine na adresi Savska cesta 18 u Zagrebu nalazi se Tehnički muzej. Puno sam puta bio u njemu, ali svaki put kad onuda prolazim razmišljam kako bi bilo lijepo opet prošetati dobro poznatim prostorijama i hodnicima te iznova uživati u većini dobro poznatih eksponata. No, zašto ne bih prenio svoja iskustva i priču o tehničkome muzeju s čitateljima Auto starta? I onima koji su ga posjetili, ali i onima koji bi to svakako trebali ukoliko još nisu.
Iz toga razloga nazvali smo jednu od legendi zagrebačkog Tehničkog muzeja, velikog entuzijasta i zaljubljenika u "stare" stvari. Riječ je o Mariju Zrni, dugogodišnjem djelatniku Muzeja i voditelju odjela za komunikacije s javnošću.
Čim smo došli započeo je priču o muzeju.
- Zamisao o nastanku Muzeja postoji od 19. stoljeća, a njegova povijest službeno je započela 1954. godine odlukom Odbora grada Zagreba o njegovu osnivanju. Idejni osnivač bio je sveučilišni profesor dr. Božo Težak. Tek osam godina kasnije, u siječnju 1963., za javnost su bili otvoreni prvi odjeli stalnoga postava Tehničkog muzeja.
Odmah po ulaska vide se prvi automobili pa Zrnu prekidamo upitom o autima. Zašto ih je toliko malo i imate li u planu proširiti zbirku?
Znam da vas najviše zanimaju automobili, ali mi nismo muzej automobila nego Tehnički muzej. Promet je samo jedan od naših odjela, a sažeti eksponati prikazuju povijesni razvoj prometnih sredstava na kopnu, vodi i u zraku. No, po vašem upitu niste mnogo drukčiji od većine posjetitelja jer upravo je prometni dio većini najzanimljiviji. Nama je jasno da se gotovo svi možemo poistovjetiti s autima i vožnjom, više nego s transformacijom energije, kabinetom Nikole Tesle ili aeronautikom. Nemamo mnogo automobila, no ponosni smo na našu zbirku. Imamo Hansu iz 1939., Renault iz 1911, NSU RO80, svima znanoga Fiću...
A ovdje je i unikatni, doduše nepotpuni Mercedes...
- Mercedes-Benz tipa S iz 1927. naš je najvrjedniji automobilski eksponat i unatoč činjenici da mu nedostaju dijelovi. U ovakvome stanju kakvo vidite vrijedi milijune eura. Pripadao je jednoj zagrebačkoj obitelji... Zapravo, o svakome našem eksponatu moglo bi se pričati satima... Evo ovdje je i zagrebački konjski tramvaj iz 1891. Jedan konj je kola za dvadeset putnika vukao brzinom 7,5 km/h po zagrebačkim ulicama sve do 1911. Na tramvajskom spremištu Remiza bile su i štale za konje...
Dobro, dobro, a što radi ovaj Maserati Quattroporte ovdje?, prekidamo zanesenoga Zrnu i opet temu skrećemo prema automobilima. Poprilično je nov i dosta se ističe.
- Dobili smo ga od Vlade Republike Hrvatske. Proizveden je 2005. i izrazito je očuvan. Umjesto u "preši", završio je kod nas. Za pedesetak godina bit će pravi raritet.
A, jesi li ti auti u voznom stanju?
- Jesu, povremeno ih vadimo iz Muzeja i pokrećemo ih, ponekad i provozimo po našemu parkiralištu ne bi li ostali u voznome stanju.
U tome trenutku pored nas prolazi tridesetak osnovnoškolaca, djeluju razigrano, no ne i nezainteresirano. Kakva je uopće posjećenost Muzeja, pitamo Marija Zrnu.
- Iz godine u godinu Tehnički muzej “Nikola Tesla” među najposjećenijima je hrvatskim muzejima. Bilježimo skoro 200.000 posjeta. Usto godišnje održimo više od 5000 stručnih vodstava. Tako da stvarno imamo puno posla.
Mislite li da posjet Muzeju može u neke djece potaknuti ljubav prema tehnici ili nekoj vrsti aktivnosti koje ovdje izlažete, predajete i učite?
- Da, svakako. Nisu rijetki slučajevi kada djeca budu naprosto opčinjena nekim našim eksponatom. Jedan mali dječak redovito dolazi u posjet, što s roditeljima što s djedovima i bakama. Najviše ga zanimaju vlakovi i lokomotive. Njegov entuzijazam je nevjerojatan i jako nam je drago kada posjet našemu muzeju tako utječe na djecu. Tko zna, možda će baš on u budućnosti postati nekakav inženjer ili konstruktor vlakova budućnosti.
Grupni posjeti očito zahtijevaju i stručna vodstva?
Da, da. Organizacija i koordinacija grupnih posjeta jedan je od najtežih zadataka. Slikovitije, kompleksnost se može sagledati kroz brojke na godišnjoj razini, jer treba koordinirati posjet za približno tisuću grupa koje nam dolaze, a njihovu dolasku prethodi cijeli niz priprema.
Kako smo pratili Zrnu, kroz muzejsku šetnju shvaćamo kako nije sve samo u automobilima. Na odjelu prometa ima nevjerojatnih eksponata.
- Ovdje imamo stari "samoborček", originalnu podmornicu CB-20 koja je preživjela službovanje u II. svjetskom ratu, a imamo i mnogo zrakoplova. Možda će vam najzanimljiviji biti Thunderbolt. Američki lovac iz II. svjetskog rata s 18-cilindričnim klipnim motorom s 2100 KS. U krilima je imao osam mitraljeza Browning koji su u domovinskome ratu služili u obrani! Imamo i tramvaj koji je vozio Dubrovnikom do 1970. Evo, pozivam sve Dubrovčane da ga dođu vidjeti.
Prolazeći kroz muzej našega domaćina opet prekidamo tako što smo skrenuli izvan njegove zamišljene rute. Privukla nas je prostorija s motorima. Tu se zaista ima što vidjeti. Zrna ulazi za nama i započinje priču...
- Ovdje je mlazni motor, tu s druge strane se nalazi Rolls-Royce motor koji je pokretao britanski Spitfire, a odmah do njega je konkurentski Messerschmitt... Imamo zvjezdaste avionske motore, Wankel motor za automobil, pogledajte ovdje i automobilski Boxer dizelski motor iz 1931. godine...
Kakve sve još imate radionice, što nam još zanimljivo možete pokazati?
- Vjerujte mi, ovdje se može biti satima, ako ne i danima. Osim Odjela za promet jedan od posjetiteljima atraktivnijih je Kabinet Nikole Tesle. Njegova je muzeološka koncepcija bila specifična jer su se u njemu izvodili pokusi s rekonstrukcijama najpoznatijih Teslinih izuma izrađenih prema njegovim originalnim nacrtima i patentnim prijavama, u većini slučajeva metodama i materijalima iz razdoblja u kojemu je živio. Izlošci su napravljeni u radionicama Muzeja, a proračune za njihovu izradu napravili su i radove nadzirali Franjo Kičinbači iz Školskoga centra Ruđera Boškovića i Miroslav Mirković, kustos Tehničkoga muzeja.
Sadašnji izgled Kabineta rezultat je rekonstrukcije iz 2006. godine, kojom je postignuto da bude suvremeniji, dinamičniji i stalno dostupan posjetiteljima. Dok se ne izvode pokusi, posjetiteljima se približavaju život i djelo Nikole Tesle raznim multimedijskim sadržajima; između ostaloga na velikom ekranu mogu pogledati film koji prikazuje pokuse. Osim pasivnoga praćenja desetak atraktivnih pokusa s tribine, neki posjetitelji mogu u njima i aktivno sudjelovati. Posjetitelji kroz pokuse mogu upoznati primjerice okretno magnetsko polje, Tesline visokofrekventne transformatore, bežični prijenos elektromagnetskih titraja, brod s daljinskim upravljanjem, model Tesline turbine i drugo.
Kada već govorimo o Nikoli Tesli, muzej nosi njegovo ime...!
- Da, tako se zove od 2015. Time smo odali počast velikom izumitelju. Nakon više od šest desetljeća preimenovan je u Tehnički muzej “Nikola Tesla”. Inicijativa je pokrenuta 2014. godine od strane Milana Bandića, gradonačelnika Zagreba. Pitali ste i za druge odjele. Imamo Vatrogastvo, Rudarstvo, Geologiju i naftu, Zemljomjerstvo i katastar, Aeronautiku s planetarijem gdje imamo izložene modele najpoznatijih svemirskih letjelica, raketa-nosača i orbitalnih stanica, koji zorno prikazuju početke razvoja astronautike. U odjelu najatraktivniji je svakako planetarij u kojemu se pomoću specijalno konstruiranoga projektora prikazuje izgled zvjezdanog neba od sjevernoga pola do ekvatora, u bilo koje vrijeme noći i u bilo koje godišnje doba. Tu se u nas mogu vidjeti zvijezde koje se zbog oblaka i svjetlosnoga zagađenja u Zagrebu načelno ne mogu vidjeti. Imamo i odjel o osnovama poljodjelstva, ali i informativni centar o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti...
Imate tisuće eksponata, od zrakoplova do pisaćih strojeva, kako do njih dolazite?
- Da, tijekom godina se sakupilo dosta toga. Nešto kupujemo, a često nam ljudi i doniraju stare predmete.
Nekoliko sati u muzeju prošlo je vrlo brzo i došlo je vrijeme da se rastanemo od sugovornika i pokojega njegovog kolege, kojeg smo sreli za šetnje kroz Muzej. Dojmovi su opet fantastični, kako zbog jedinstvenih eksponata tako i zbog entuzijazama, znanja i kolektivnoga duha djelatnika. Na odlasku iz dvorišta još zastajemo kod otvorene izložbe Velikana hrvatske znanosti i tehnike, Vrančića, Boškovića, Mohorovičića, Hanamana, Kučere, Preloga i dr. No o njima neki drugi put. Razloga za posjet Muzeju doista ima mnogo i svakako vam preporučujemo da to učinite.
Drveni objekt u kojem je danas Tehnički muzej bio je svojedobno građen za privremene namjene, a primjer je jedinstvene drvene gradnje na europskim prostorima i u tome kontekstu zaštićeno je kulturno dobro. Arhitekt Haberle za izvođenje cijelog objekta predvidio je izvedbu u drvenoj konstrukciji i oblaganje drvetom, što je bila rijetkost s obzirom na to da su trendovi u izgradnji u tome razdoblju podrazumijevali suvremene materijale poput čelika i betona. U 2009. godini, nakon revizije stanja objekta, prvi se put u njegovoj povijesti krenulo u ozbiljnije radove u cilju održanja funkcije objekta i sigurnosti za posjetitelje. Radovi u kontinuitetu traju i danas. Posebno je važno naglasiti kako Muzej bez obzira na kompleksnost radova sve vrijeme u suradnji s izvođačima i nadzorom nastoji posjetiteljima osigurati dostupnost stalnoga postava. Obnovljeni su dijelovi noseće konstrukcije objekta, obnavlja se oplata s vanjske i unutarnje strane, ugrađuje nova električna instalacija pa su neki dijelovi prvi put dobili rasvjetu... Radovi će potrajati, ali povijesna vrijednost objekta i njegova današnja namjena zaslužuju strpljenje u cilju očuvanja ove izvanredne arhitektonske baštine u svjetskim okvirima.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.