Prijava
Rasprava koja se otvorila u skandinavskoj javnosti otkriva zanimljiv paradoks, zemlja poznata po sigurnosti, redu i infrastrukturi sada dobiva lekcije iz zimskog cestovnog održavanja u Hrvatskoj
Iznenađujuća usporedba stigla je sa sjevera Europe. Švedski list Expressen prenio je riječi 52-godišnjeg vozača kamiona Björna Åbrodda, koji je nakon 34 godine iskustva i vožnje diljem kontinenta zaključio da je zimsko održavanje cesta u njegovoj domovini postalo opasno loše. A kao pozitivan primjer naveo je upravo Hrvatsku.
Povod za raspravu bio je val hladnoće koji je prošlog tjedna pogodio Švedsku i izazvao niz prometnih nesreća. Policija i švedska prometna agencija Trafikverket odmah su okrivili vozače, ljetne gume i neprilagođenu brzinu. No vozači poput Åbrodda tvrde da je problem mnogo dublji, u samoj filozofiji održavanja cesta.
Švedska, naime, sol koristi samo kao krajnju opciju. Trafikverket upozorava da sol šteti vegetaciji, vodotocima i ubrzava koroziju, pa se prioritet daje frakcijskom posipanju, pijesku, kalcijevu kloridu i preventivnom brušenju kolnika. No na terenu, kaže Åbrodd, to sve manje funkcionira. "Prošlog tjedna vozio sam 700 kilometara i susreo tek poneki kamion sa soli, a ceste su bile glatke kao staklo", požalio se.
Uspomenu koja ga je posebno dojmila doživio je u Hrvatskoj: "cesta je postala toliko skliska da sam morao stati. A onda je prošla ralica sa solju. Čista sol, bez filozofije. Pola sata kasnije cesta je bila mokra i prohodna". Za njega je to bilo otkriće: ne zato što ne zna što sol radi, nego zato što ju Švedska izbjegava i u trenucima kad je, po njegovu mišljenju, najpotrebnija.
Naravno, švedski stručnjaci imaju svoj argument: dok se Hrvatska, Slovenija ili Austrija oslanjaju na sol i salamuru, zemlje sjevera imaju osjetljivije šumske ekosustave, više zaštićenih tokova vode i strožu ekološku regulativu. No sve je više vozača i političara koji tvrde da je mjera pretjerana.
"Hoćemo li žrtvovati sigurnost zbog okoliša?" pita Åbrodd. "Kolege više ne žele voziti u Švedskoj zimi. Radije idu prema jugu. Da, sklisko je i tamo, ali barem znaju kako se nositi s tim."
Rasprava koja se otvorila u skandinavskoj javnosti otkriva zanimljiv paradoks, zemlja poznata po sigurnosti, redu i infrastrukturi sada dobiva lekcije iz zimskog cestovnog održavanja u Hrvatskoj. A istovremeno se postavlja veće pitanje: gdje završava zaštita okoliša, a počinje zaštita ljudskog života?
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.