Prijava
Ma koliko nam u vožnji pomažu navigacija, kamere, sigurnosni i sustavi pomoći vozaču, internetska veza... odvlače pozornost s ceste, a to skupo plaćamo – s 10 do 30 posto poginulih u prometu
Vozite li brzinom 90 km/h, a stigne vam SMS poruka i skrenete pogled kako biste samo vidjeli tko ju je poslao i je li važna, proći će najmanje pet sekundi, to je, kako obično kažemo – treptaj oka, a prevalit ćete 125 metara, cijelu duljinu nogometnoga igrališta i još jednu četvrtinu. I nećete gledati na cestu ni ispred ni iza sebe, ni sa strane... Bit ćete izvan svega što se uokolo zbiva. A dogoditi se može svašta, pa i ono najgore.
U prvih deset mjeseci 2016. u nas je zbog korištenja mobitela u vožnji kažnjeno 30.539 vozača, u cijeloj 2015. godini 39.000, a godinu prije 40.425.
Procjenjuje se kako 10 do 30 posto nesreća bude prouzročeno telefoniranjem za upravljanja vozilom. Trenutačno ne postoji dovoljno dokaza kojima bi se moglo utvrditi utjecaj novih sofisticiranih tehnologija u automobilima na vozača.
U Zagrebu je u studenom održan kongres TISPOL-a, Mreže europskih prometnih policija. Novoimenovani predsjednik Paolo Cestra imenovao je distrakciju kao novog "ubojicu“ na europskim cestama, koji bi mogao u crnoj kronici premšiti brzinu, alkohol i nekorištenje komponenti pasivne sigurnosti, a utjelovljena je kroz uređaje bez kojih nam je današnji život gotovo nezamisliv.
Nije teško ispred svoga prepoznati vozilo za čijim upravljačem je vozač koji telefonira, ili podešava audiosustav, ili navigaciju... Znanstveno je dokazano kako čovjekov mozak ne može istodobno obavljati dvije ili više tako zahtjevnih operacija. Nakon telefoniranja za vožnje pokušajte se "sjetiti" što se događalo na cesti, kuda ste vozili, pokraj čega... Malošto je vaš mozak pohranio u sjećanje.
Zasad najprihvatljivijim načinima pružanja informacija o funkcionalnostima vozila, bez opasnoga narušavanja pozornosti vozača smatraju se audiointerakcija između uređaja i korisnika prepoznavanjem glasovnih naredbi, biometrija, vizualni uređaji na uobičajenoj razini pogleda u vožnji, umjetna inteligencija, automatsko upravljanje...
Loša je vijest da sukladno trenutnim gospodarskim kretanjima u Hrvatskoj će "vozni park" i nadalje biti sve stariji, pa će u vozilima od tehnološke opreme biti samo signalne žaruljice.
Neki od nas su se vozili prije pola stoljeća i više u fićama i sličnima autima, a danas imali prilike i u samovozećim. U rasponu od pet-šest desetljeća. Teško je, ali posve objektivno, zamišljati kako će nova tehnologija u znatno kraćemu razdoblju vozača, sa svim njegovim slabostima i manama, pretvoriti u običnoga putnika. Još teže kako će oko dvije milijarde auta u svijetu u dogledno vrijeme biti zamijenjeno tehnološki posve drukčijim vozilima.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.