Početna Tech 230 pregleda

Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi

1
Vidi galeriju 1/11
Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi Kako ćemo putovati u budućnosti? Brže od zvuka i u tubi

Izvjesno je kako ćemo uskoro putovati u vakuumskoj cijevi brzinom 1200 km/h, a projekt Hyperloop Elona Muska već je daleko od same ideje...

Čovječanstvo danas posjeduje takva znanja i tehnologije da je moguće ostvariti i najluđe, nekad i nezamislive ideje. Inovativnim inženjerima, konstruktorima i vizionarima, nesputanim financijama, na raspolaganju su sva čuda tehnike kojima realiziraju ideje. Jedna od omiljenih ideja u cijeloj povijesti čovječanstva uopće su putovanje i brzina kojom se kreće i upravo se na tome području i dalje ubrzano radi.

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

U stoljeću kada smo otputovali u svemir, a letimo brže od zvuka i dalje težimo još bržemu kretanju. Automobilski je promet ionako postao prespor, a sve je zagušeniji i zračni. Ni vlakovi koji voze brzinama 300, 400, pa i 500 km/h uskoro nam neće biti dovoljno brzi. Već u sljedećih desetak godina međugradskim bismo linijama mogli putovati brzinama većim od 100 km/h. Pritom nažalost ne mislimo i na nas u Hrvatskoj, već na ljude iz bogatih i razvijenih dijelova svijeta. 

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Futuristički Hyperloop najbolji je primjer putovanja budućnosti. Projekt je to koji je pokrenula jedna od tvrtki u vlasništvu Elona Muska, a riječ je o putovanju u kapsuli koja se kreće unutar cijevi. Projekt je u razvoju od 2013. i dosad je odmakao poprilično daleko. U Saveznoj američkoj državi Nevada izgrađen je i probni poligon, odnosno dio tube dugačak nekoliko kilometara, u kojemu se testira nova tehnologija.

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Hyperloop je zamišljen tako da se kreće brzinom 1200 km/h, a prva dionica na kojoj će voziti bila bi od Los Angelesa do San Franciska. Udaljenost na kojoj se autom treba voziti cijeli dan, Hyperloop će prijeći u samo 35 minuta. U našim relacijama i pojmovima, to je kao da od Zagreba do Dubrovnika putujete samo petnaest minuta!

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Ideja je poprilično jednostavna. Unutar cijevi je kupola koju pokreće elektromagnetski pogon. Slično kao u Bullet vlakova, kupola će se kretati na zračnome jastuku, odnosno na principu magnetske levitacije. A, iako u cijevi nije stopostotni vakuum, mali otpor zraka dodatno će olakšati postizanje većih brzina. Komprimirani zrak u tubi za brže vožnje će se usisavati velikim ventilatorom na početku kapsule, a stlačeni će zrak davati dodatnu propulziju prilikom kretanja.

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Cijev, odnosno tuba ili staza po kojoj će voziti Hyperloop, trebala bi biti iznad tla, na nosivim betonskim stupovima otpornim i na jače potrese. Dodatna Hyperloopova prednost nad zrakoplovom je ne samo veća brzina koju postiže, nego i brža procedura ulaska i izlaska. U odnosu na kraće zrakoplovne rute Hyperloop je tako u značajnoj prednosti.

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Na projektu rade stotine stručnjaka iz raznih područja inženjerstva, a jedan od većih problema s kojima se zasad susreću je udobnost putnika, odnosno minimaliziranje buke u vožnji.
Neke kritike odnose se na to što bi putovanje Hyperloopom moglo biti nelagodno u smislu izlaganja ljudskog organizma velikim G-silama, buci i činjenici što se nalaze unutar čelične cijevi.

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Osim tvrtke Elona Muska, potencijal ovakve vrste putovanja prepoznalo je još nekoliko tvrtki. Jedna je u vlasništvu bivšega Muskova partnera, koji razvija svoju verziju pod nazivom Arrivo, tu je i europski TransPod, a još nekoliko tvrtki radi na sličnim projektima istoga principa putovanja. Što se ostalih ruta tiče, osim veze Los Angelesa s Nevadom, zasad se razmatraju ruta u Dubaiju, povezivanje Helsinkija i Stockholma, Pariza i Amsterdama, čak i Krakowa i Gdanska...

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Nema sumnje kako ćemo u idućemu desetljeću imati priliku putovati brzinama koje se još i danas čine nezamislivima. Jedino što zasad koči projekt od masovne upotrebe jeste financijska isplativost izgradnje infrastrukture. Tako će zasad barem u Europi zrakoplovi i konvencionalni vlakovi biti dominantni još neko vrijeme. 

 

1 | Author: Arhiva Auto start foto: Arhiva Auto start

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.