Prijava
U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" govorimo o automobilima koji su obilježili našu prošlost, ali su bili toliko neupadljivi ili neuspješni da smo ih vrlo brzo zaboravili. Današnji gost je Alfa Romeo Brera, automobil koji je dobro izgledao, no unatoč toga je razočarao mnoge ljubitelje Alfe
Znate za njih, ali ste ih nekako i zaboravili. Ovi automobili obilježili su našu prošlost, neki od njih su svojedobno bili i vrlo uspješni, no istodobno toliko neupadljivi da su brzo zaboravljeni. U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" podsjećamo vas na automobile koje ipak ne bismo trebali prepustiti zaboravu. Iz ovog ili onog razloga...
O tome koliko ej Alfa Romeo legendarna i cijenjena marka ne treba trošiti riječi. Alfa je kult i svojevrsna religija za brojne vlasnike i za mnoge druge ljubitelje automobila. No što se tiče tržišnog uspjeha Alfa nikada nije bila ni blizu svjetskom vrhu. Rekli bismo obožavana, no ne i prodavana... Slično je bilo i s našim današnjim gostom u rubrici "Sjećate li ga se?", modelom Brera. Kada se prije skoro dva desetljeća pojavio na tržištu svi su bili oduševljeni izgledom, o automobilu se pričalo, pisalo, za njim se okretalo na cesti, no rijetko tko ga je i kupio. Tako tipična sudbina mnogih Alfi...
Iako se krajem devedesetih i početkom novog tisućljeća s modelima 156, 166 i 147 činilo da Alfa proživljava renesansu i da je na dobrom putu da postane izuzetno ozbiljna konkurencija Mercedesu, BMW-u i "društvu" duboko u pozadini priče, iza sjajnih automobila skrivala se činjenica da Alfa, kao tako često u njenoj povijesti, financijski nije išlo najbolje. Matična tvrtka morala se usredotočiti na rezanje troškova i rješenje za to je pronašla u suradnji s General Motorsom, američkom tvrtkom koja je tada kroz svoje brendove Opel, Daewoo/Chevrolet, Saab i Hummer bila itekako ozbiljan igrač na europskom tržištu. Zbog te suradnje dogoditi će se da će budući modeli, pa tako i Brera biti uvelike bazirani na GM-ovoj, odnosno Opelovoj tehnologiji. A to se ljubiteljima Alfe nikako neće svidjeti. No krenimo redom...
Alfa Romeo Brera prikazana je kao studijski automobil (slika iznad i ispod) na salonu automobila u Ženevi 2002. godine. Bio je to coupe automobil s troja vrata i shooting brake pristupom koji je za pogon imao V8 od 400 KS iz Maseratija. Za dizajn koncepta bio je zadužen legendarni Giorgetto Giugiaro, koji je za ovaj rad dobio i najprestižniju talijansku nagradu za industrijski dizajn, Compasso d'Oro. Kao i većina toga što je Alfa radila, konceptna Brera je oduševila ljubitelje automobila i zbog njihovog pozitivnog odjeka odlučeno je da se krene u serijsku proizvodnju.
Brera je trebala zamijeniti model GTV, a Alfa je odlučila da na njenoj osnovi nastane i nasljednik legendarnog kabrioleta Spidera. No zbog ranije spomenutog rezanja troškova odlučeno je da Brera i Spider neće dobiti svoju samostalnu platformu već će biti bazirani na modelu 159 koji je na tržište stigao 2004. godine. On je pak bio baziran na General Motors/Fiat premium platformi. Ovi platformu razvili su GM i Fiat zajedničkim snagama i bila je zamišljena za luksuznije modele Opela, Fiata, Alfe i Saaba. Kada je "ljubav" između Fiata i GM-a ubrzo pukla obje tvrtke su zadržale prava da razvijaju aute na toj platformi. To će naposljetku učiniti jedino Alfa jer GM je ocijenio da je nova platforma preskupa za njegove modele. I tako je Brera na kraju dobila djelomično Opelovu tehnologiju, iako tu istu tehnologiju zapravo nije koristio ni jedan Opel.
Kada se pojavila na tržištu Brera, kao ni 159, nije baš pogodila srca pravih Alfista. Nije bio u pitanju dizajn, tvrtka Pininfarina je ovdje obavila odličan posao.. Skladni coupe je bio dugačak 441 cm, vrlo širok (za to vrijeme ) sa 183 cm i jako nizak sa 132 cm. Auto je izgledao sportski, agresivno i jednostavno - fantastično, većina će se složiti.
Problem kod Alfista je bila spomenuta platforma, odnosno GM/Opel tehnologija. Ona je automobil učinila izuzetno teškim. Brera je, ovisno o izvedbi težila između 1450 i 1630 kilograma što je za tako relativno kompaktan auto tada bila ogromna masa. Ona je već u startu "ubila" velik dio zabave u vožnji koja je kod obožavatelja Alfe uvijek bila jedan od glavnih kriterija zbog kojeg su voljeli ovu marku. Spider (slika ispod) je bio još teži s masama između oko 1500 i 1700 kilograma.
Ni motori nisu imali puno veze s tradicijom Alfa Romea već su također bili proizvod GM-a. Osnovni 2,2-litreni JTS benzinski motor sa 185 KS i snažniji 3,2-litreni JTS V6 s 260 KS dolazili su iz australskog Holdena. Za Alfu, koja je uvijek bila poznata po svojim jedinstvenim i uzbudljivim motorima ovo je bio smrtni grijeh prema obožavateljima marke. Tu nije pomogao ni Alfin 2,4-litreni JTDM dizelaš, jer dizelski motor i Alfa tada još nije bila previše dobro prihvaćena kombinacija, pogotovo kada je u pitanju model poput Brere. Od samog početka se Brera, kao i svi drugi modeli na ovoj platformi prodavala prilično loše. Tome su svakako pridonijele i poprilične cijene. Za ilustraciju, osnovna Brera je tada u Hrvatskoj koštala od oko 38.000 eura.
Brera je trebala biti sportski auto, no tom nastojanju se nikada nije ni približila. Nije pomogao ni redizajn kojim je skinuto oko 25 kilograma, a ni činjenica da je auto kasnije dobio i odličan Alfin 1,75-litreni turbo motor. Brera je imala tako loše prodajne brojke da je povučena s tržišta i prije nego što joj je "istekao rok trajanja" nakon samo pet godina proizvodnje, 2010. godine. Proizvedena je u samo 21.786 primjeraka, dok je Spidera s proizvode trake sišlo samo 12.488 primjeraka. Mizerne brojke za auto koji je inicijalno izazvao toliko oduševljenje i interes. Zbog neuspjeha Brere, ali i drugih Alfinih problema nasljednika nije bilo, a nema ga ni danas te je teško da će Alfa pod Stellantisom ikada oživjeti duh legendarnog GTV-a.
U vrijeme kada je Brera stigla na tržište mali broj primjeraka završio je i na našim cestama. Taj se broj kasnije i povećao uvozom rabljenih koji su imali prilično povoljne cijene. I danas nije rijetkost vidjeti Breru na cesti, iako im se broj 13 godina nakon prestanka proizvodnje ipak dosta smanjio. U oglasnicima rabljene Brere, ovisno o stanju, kilometraži i motorizaciji mogu vrijediti između 5000 i 15.000 eura. Najcjenjeniji modeli su V6 i 1,75-litreni turbo koji najbolje drže cijenu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Autostart.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Autostart.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentator
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.