Prijava
Prema nekim procjenama, pogibija jedne osobe u prometnoj nesreći društvo stoji oko 1,37 milijuna eura, teške ozljede jedne osobe 173, a lakše ozljede oko 13,3 tisuće eura. Sve posljedice prometnih nesreća stoje oko 2,5 posto BDP-a
Nedavno je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ukazao na to kako je stradavanje u cestovnome prometu jedan od najznačajnijih sigurnosnih problema u Hrvatskoj, jer prometnice i nadalje godišnje uzmu više od 300 života, preko 2700 osoba bude teže, a oko 12.000 lakše ozlijeđeno. Usto materijalna i nematerijalna šteta od prometnih nesreća velik su gubitak za društvo, a procjenjuje se na više od osam milijardi kuna ili gotovo 2,7 posto hrvatskoga BDP-a.
Prema procjenama, prosječan društveni trošak pogibije jedne osobe u prometnoj nesreći u Hrvatskoj je oko 1,37 milijuna eura, teže ozljede jedne osobe 173, a lakšeg ozljeđivanja osobe oko 13,3 tisuće eura.
Godišnji troškovi prometnih nesreća u svijetu veći su od 500 milijardi dolara i kreću se od 1 do 3 % bruto nacionalnoga proizvoda pojedine zemlje. Hvatamo se za glavu i provjeravamo jesmo li dobro pročitali, stoga razjasnimo pojedinosti u vezi s time, nakon što smo morali prihvatiti to da uz stalno povećavanje broja motornih vozila i vozača mora biti i prometnih nesreća.
Osnovni parametar u rangiranju prema troškovima prometnih nesreća sa stradalima je financijski gubitak društva zbog prometnih nesreća. U troškove su uključene intervencije prve pomoći, policije i vatrogasaca te ponekad i gorske službe spašavanja, transport uništenih vozila, čišćenje cesta i popravci infrastrukture, troškovi liječenja i sudskih procesa, sahrane ili često veliki troškovi rehabilitacije, gubitak radne sposobnosti, troškovi prekvalifikacije i niz drugih čimbenika.
Ovi veliki društveni gubici ukazuju kako rad na unapređenju stanja prometne sigurnosti na cestama, pored smanjenja zapravo nemjerljivih ljudskih gubitaka, ima i veoma isplativu društveno-ekonomsku posljedicu s odnosom ulaganja i ostvarenih ušteda u omjeru oko 1 : 10. Dakle, svaka investicija znači 90 posto uštede. Međutim, navedeni iznosi mogu se koristiti uvjetno i okvirno, jer nisu bili posve temeljeni na provedenim istraživanjima za Hrvatsku nego su dijelom rezultat primjene drugih metodologija i međunarodnih iskustava.
Nedavno je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ukazao na to kako je stradavanje u cestovnome prometu jedan od najznačajnijih sigurnosnih problema u Hrvatskoj, jer prometnice i nadalje godišnje uzmu više od 300 života, preko 2700 osoba bude teže, a oko 12.000 lakše ozlijeđeno. Usto materijalna i nematerijalna šteta od prometnih nesreća velik su gubitak za društvo, a procjenjuje se na više od osam milijardi kuna ili gotovo 2,7 posto hrvatskoga BDP-a.
Otkad se vode službene statistike u Hrvatskoj može se s više preciznosti pratiti kretanje sigurnosti prometa na hrvatskim cestama, što omogućava uspoređivanje i tih parametara u cilju djelovanja na smanjenje, odnosno uklanjanje uzroka prometnih nesreća. U nas se o cestovnom prometu vode statistike od 1966. pa se može vidjeti kretanje sigurnosti na cestama u određenim razdobljima. Spočetka je stalno rastao broj prometnih nesreća i poginulih osoba, sve do 1979., kada je dostigao 1605 poginulih odnosno 34 žrtve na 100 tisuća stanovnika. Od 1966. do početka studenog u Hrvatskoj su poginule 47.764, a ozlijeđeno je 926.118 sudionika u prometu! Prije deset godina imali smo 10,2, a sada 7,4 poginula na 100 tisuća stanovnika. U razdoblju neovisnosti, od 1991. do danas, u prometu je smrtno stradalo više od 15.600 ljudi. Toliko stanovnika imaju gradovi poput Omiša, Rovinja i Makarske. U tome razdoblju, do 2011., nije bilo većeg sustavnog i organiziranoga programa ni plana smanjenja tih negativnih brojki, međutim postupnom izgradnjom kvalitetnije prometne infrastrukture, dolaskom pouzdanijih i sigurnijih prijevoznih sredstava te donošenjem Nacionalnoga programa sigurnosti cestovnoga prometa taj trend počeo se drastično mijenjati nabolje, ali je u zadnje tri godine 'kolabirao'.
Samo daljnjim radom i ulaganjima u cilju povećanja sigurnosti na cestama i većim naporima za bolje obrazovanje vozača te nizom drugih zakonskih mjera broj prometnih nesreća i nastradalih može opet biti u padu. Iz današnje perspektive brojke iz triju zadnjih godina ne izgledaju tako dobro, za razliku od prijašnjega razdoblja, jer na cestama još uvijek pogiba i dvostruko više sudionika nego u drugim državama, naprimjer u Švedskoj, Nizozemskoj, Švicarskoj, Danskoj ili Velikoj Britaniji. Iako smo po smanjenju broja poginulih u prometu trenutno na sedmome mjestu u Europskoj uniji. Božinović je kazao da je to smanjenje postignuto unatoč kontinuiranome trendu povećanja broja vozila i vozača. Iznio je podatak da je od 1994. godine broj vozila povećan za 1,3 milijuna ili 154 posto, a broj vozača za 900 tisuća ili 61 posto, a istovremeno se smanjilo korištenje javnoga prijevoza.
Ne poduzmu li se odgovarajuće akcije može se očekivati da će se broj poginulih u cestovnome prometu u svijetu do 2020. popeti na 1,9 milijuna i da će prometne nesreće postati peti uzrok smrti, do 2030. godine, s 2,4 milijuna poginulih.
Još 2008. godine donesena je direktiva EU-a o sigurnosti cestovne infrastrukture. Naprimjer, iskustvo dvadeset članica Europske unije pokazalo je kako se može smanjiti broj prometnih nesreća poboljšanjem prometne infrastrukture. Samo uklanjane nepravilno postavljenih prometnih znakova, a u nas je toga pregršt, smanjuje broj nesreća od 5 do 10 posto. Osiguranje dovoljne preglednosti, osobito na raskrižjima smanjuje broj nesreća od 10 do 40 posto, a uklanjane bočnih prepreka smanjuje taj broj i do 5 posto.
Stoga, korak po korak i postotak po postotak, ali što prije i odmah, mogu učiniti nove iskorake. I sada ono o čemu sve znaju i ptice na drveću. Sudionici u prometu trebaju se pridržavati svih pravila sigurnosnog ponašanja kako bi se izbjegli neželjeni događaji. Od velike je važnosti primjena sigurnosnoga pojasa, zaštitne kacige, pridržavanje propisane brzine, izbjegavanje konzumacije alkohola i droga te izbjegavanje korištenja mobilnih uređaja. Djeca se trebaju prevoziti u za to predviđenim autosjedalicama i biti pravilno vezana...Nacionalni program sigurnosti cestovnoga prometa od 2011. do 2020. treba smanjiti broj smrtno stradalih za 50 %. Ostale su nam još samo dvije godine.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.