Početna Magazin 508 pregleda

Frontera: Terenac zbog kojeg je Europa poludjela za SUV-ovima

FOTO: Opel

U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" govorimo o automobilima koji su obilježili našu prošlost, ali su bili toliko neupadljivi ili neuspješni da smo ih vrlo brzo zaboravili. Današnji gost je Opel Frontera, prvi "europski" terenac za kojim je Europa poludjela i koji je najavio ono što će desetljećima kasnije uslijediti - SUV revoluciju

Znate za njih, ali ste ih nekako i zaboravili. Ovi automobili obilježili su našu prošlost, neki od njih su svojedobno bili i vrlo uspješni, no istodobno toliko neupadljivi da su brzo zaboravljeni. U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" podsjećamo vas na automobile koje ipak ne bismo trebali prepustiti zaboravu. Iz ovog ili onog razloga...

Opel je prije nekoliko dana iznenadio najavom da se Opel Fortnera vraća. Barem kao ime, jer tako će se zvati nasljednik Crosslanda, odnosno novi kompaktni SUV ove marke. Pa iako nova Frontera neće imati nikakve veze sa starom, dobar je to povod da se prisjetimo modela koji je u Europi napravio pravu pomutnju prije 32 godine kada se pojavio na tržištu, u veljači 1992. godine. 

NAJAVA Vraća se Opel Frontera: 'Bit će zabavan automobil'

Desetljećima je svijet automobila bio podijeljen na dva "tabora". S jedne strane su bili automobili za cestu, udobni i funkcionalni u svakodnevnom životu, a s druge terenski automobili, prilično neudobni i nefunkcionalni u svakodnevnoj vožnji po cesti, ali zato moćni izvan nje. Jedina iznimka u Europi je bio Range Rover, no on nije bio preferiran izbor većine kupaca zbog njegove visoke cijene. Krajem 1980-ih godina se to počelo mijenjati. Japanci su na tržište počeli plasirati povoljne automobile koji su bili podjednako dobri i na cesti na na terenu, a najveći uspjeh među njima je isprva imala Suzuki Vitara. 

Author: Opel foto: Opel

Jedan svjetski koncern odmah je uočio potencijal kojeg ova nova vrsta terenaca ima i vrlo brzo reagirao. Bio je to GM, kojem nije bilo previše teško uhvatiti priključak. Naime, oko novog automobila nisu se trebali previše potruditi. Opel je tada bio dio GM-a svjetskog automobilskog diva koji je bio vlasnik mnogih renomiranih marki, pa tako i Isuzua, japanske marke koja se još početkom 80-ih specijalizirala za terenske automobile. Isuzu je već imao svoj novi SUV model, kada je GM odlučio s njime svoju sreću isprobati i na europskom tržištu. No kako je Isuzu bila prilično nebitna marka u Europskim okvirima, odlučili su da će njihov nositelj početka SUV revolucije u Europi biti Opel. Tako je Isuzu MU (troja vrata), odnosno MU Wizard (petora vrata, na slici) postao Opel Frontera.

Author: Isuzu foto: Isuzu

Spomenimo usput da je MU bio ogroman globalni uspjeh, no ne nužno pod svojim originalnim imenom. Osim kao Opel Frontera u svojoj prvoj generaciji se proizvodio i kao Chevrolet Frontera (sjeverna Afrika), Chevrolet Rodeo, Holden Frontera (Australija), Honda Jazz (da, nije greška, prvi Jazz je bio terenac), Honda Passport i Vauxhall Frontera. Osim toga bio je i Isuzu Amigo, Cameo, Vega, Rodeo, ovisno o tržištu.

Author: Opel foto: Opel  

No GM nije htio ništa prepustiti slučaju pa su modeli Isuzua temeljno redizajnirani i prilagođeni europskom ukusu prije nego što su dobili Opelovu značku. Za razvoj je bio zadužen međunarodni tim inženjera čija glavna zadaća je bila zadovoljiti potrebe i želje kupaca na europskom tržištu, nešto što Japanci tada još nisu baš savršeno razumjeli. Cilj projekta je bio dobiti što bolju aerodinamiku, udobnost na razini klasičnog osobnog automobila, funkcionalnost, dinamičan izgled i dobre vozne osobine. I dok je oblik karoserije te stražnji dio ostao praktično isti kao na Isuzuu, Frontera je dobila potpuno novi prednji dio i mnoge druge karoserijske detalje, modificirani ovjes i Opelove pogonske strojeve. Unutrašnjost, s druge strane, je potpuno preslikana s japanskog modela. 

Author: Opel foto: Opel

Fortnera je predstavljena 1991.na Ženevskom sajmu automobila kao automobil za slobodno vrijeme s pogonom na sva četiri kotača. Kompaktna Opel Frontera Sport bila je Opelova inačica modela MU, dok je osjetno veća (pola metra duža) verzija s petera vrata nazvana jednostavno Frontera. Iako su Japanci bili prvi, Frontera će u godinama koje slijede pokrenuti procvat terenskih vozila s pogonom na sve kotače u Europi i tako utabati put za današnje SUV-ove. Novi automobil je još prije početka službene prodaje proglašen “terenskim vozilom godine 1991/92. u Njemačkoj. 

Author: Opel foto: Opel

Uspjeh Frontere je bio strelovit. Već 1993. godine Frontera je pregazila sve jaču japansku konkurenciju i postala najprodavaniji terenski automobil u Europi. Iduće godine taj je uspjeh još jednom ponovljen. Najveće pojedinačno tržište Frontere bila je Njemačka, no i u ostatku Europe ovom autu je išlo neočekivano dobro. Nemali broj primjerka našao se i na našim cestama unatoč ratnim godinama i lošoj ekonomskoj situaciji. Fronteru su kod nas vozili oni koji su njome htjeli pokazati status. 

Author: Opel foto: Opel

Kao što smo već spomenuli, Frontera se nudila u dvije varijante. Dok je trovratna bila dugačka samo 419 cm i nudila jako malo prostora na stražnjim sjedalima i u prtljažniku, verzija s petora vrata bila je, za tadašnje standarde, vrlo veliki auto dugačak 469 cm, širok 176 cm i i visok 175 cm s obiljem prostora u unutrašnjosti.

Author: Opel foto: Opel

Osnovni motor bio je poznati dvolitreni Opelov stroj sa 115 KS, a iznad njega je u ponudi bio također Opelov motor s 2,4 litre i 125 KS koji se već dokazao u Omegi. Dizelsku stranu je predstavljao Opelov 2,3-litreni turbo diesel sa 100 KS. U svim modelima snaga se prenosila preko ručnog mjenjača s pet stupnjeva i reduktorom za ekstremnu terensku vožnju. Pogon na sve kotače mogao se uključiti manualno uz pomoć posebne ručice, a uz nadoplatu nudio se i samoblokirajući stražnji diferencijal s ograničenim proklizavanjem.

Author: Opel foto: Opel

Opel Frontera je prošla kroz veliki redizajn 1995. godine i dobila ušminkanu karoseriju, potpuno novu unutrašnjost i nove motore.

Author: Opel foto: Opel

S redizajnom je stigao novi 2-litreni benzinac iste snage (115 KS) i 2,2-litreni Opelov 16 V DOHC motor sa 136 KS dok su 2,4-litreni benzinac i 2,3 TD izbačeni iz ponude. Tada je stigao i jedini Isuzuov motor u Fronteri, 2,8-litreni TDi s izravnim ubrizgavanjem goriva i 113 KS. Godinu dana kasnije, odnosno 1996. u ponudu je uveden i 2.5 TDS motor talijanske tvrtke VM Motori, tada vrlo popularni stroj koji se koristio u Alfi, Chrysleru, Fordu, Jeepu, Roveru pa čak i u Ruskom GAZ-u i UAZ-u. Vrijeme će pokazati da su najbolji i najizdržljiviji izbori bili Isuzuov 2,8-litreni TDi i Opelov 2,2-litreni benzinac. 

Author: Opel foto: Opel

Opel Frontera je na jesen 1998. godine dobila i drugu generaciju koja je također bila bazirana na Isuzuu. Ona se proizvodila od 2004. godine s osjetno manjim uspjehom jer su se preferencije kupaca dosta promijenile u korist modernijih SUV-ova sličnih onim današnjima kod kojih terenske sposobnosti nisu bile toliko važne. Ukupno je prodano više od 320.000 Frontera. Pravog nasljednika nakon druge Frontere nije bilo, a njeno mjesto u ponudi je 2006. godine zauzela mnogo manje popularna Opel Antara. 

SJEĆATE LI GA SE? Opel Ascona C: Dosadan i hrđav auto zbog kojeg je nastala Vectra

Kao što smo ranije spomenuli, Frontera je bila dosta popularna i u Hrvatskoj gdje su je birali malo imućniji kupci kod kojih "imati terenca", pa makar i onog jeftinijeg sa znakom Opela, tada bio statusni simbol. Dosta Frontera došlo je u Hrvatsku i kao rabljeni automobili, no uvoz je bio prilično ograničen zbog velikih davanja na ovaj tip automobila i popriličnih troškova održavanja u odnosu na "klasične automobile" tog doba. 

Author: Opel foto: Opel

Opel Frontera se pokazao iznimno izdržljivim i dugovječnim automobilom pa ni danas nije neobično da je vidimo na cestama. Čak su i cijene rabljenih primjeraka u oglasima poprilične, od oko 4000 eura na više za auto u solidnom stanju s hrpom kilometara. Najviše preživjelih primjeraka su Frontere druge generacije, no ima i nešto onih prve generacije. 

  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Autostart.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Autostart.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Komentator

    redizajn je daleko ljepsi, ali nazalost oba hrđaju nenormalno

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.