Prijava
Bez klime se vožnja pretvara u borbu za koncentraciju, strpljenje i svjež zrak, pogotovo u gradskim gužvama, na semaforima i dugim kolonama prema moru
Klima-uređaj u autu najčešće ne otkaže u studenom, na kratkoj vožnji do trgovine, nego baš onda kada se asfalt "topi", volan peče pod prstima, a kabina nakon deset minuta parkiranja na suncu doseže temperaturu saune. Još je gore ako klima ne radi već mjesecima, ali se problem odgađao dok temperature nisu postale nesnosne. Tada se vožnja pretvara u borbu za koncentraciju, strpljenje i svjež zrak, pogotovo u gradskim gužvama, na semaforima i dugim kolonama prema moru.
Prvo pravilo je jednostavno, automobil treba što manje zagrijati prije vožnje. Parkiranje u hladu vrijedi više nego bilo koji trik nakon toga. Ako hlada nema, korisna je vanjska zaštita vjetrobranskog stakla, a još bolje zaštitna cerada koja prekriva sve staklene površine automobila. Unutarnja sjenila pomažu, ali manje, jer sunčeva energija već prođe kroz staklo i zagrije armaturnu ploču, sjedala i upravljač. Svijetli ručnik preko volana i prednjih sjedala također nije elegantno rješenje, ali je učinkovito. Upravljač koji se može normalno uhvatiti i sjedalo koje ne peče leđa već su pola pobjede.
Prije ulaska u auto treba izbaciti najtopliji zrak. Najbolje je otvoriti sva vrata na pola minute, a ako je moguće, nekoliko puta otvoriti i zatvoriti vozačeva vrata dok je suprotni prozor spušten. Taj jednostavni "efekt pumpe" brzo izbacuje dio vrućeg zraka iz kabine. Tek nakon toga ima smisla krenuti. Ako ventilacija radi, treba je u početku staviti na dovod vanjskog zraka i veću brzinu puhanja, jer recirkulacija samo vrti zrak koji je već pregrijan. Kada se kabina malo stabilizira, na otvorenoj cesti najugodnije je kombinirati snažnu ventilaciju i djelomično otvorene prozore.
U gradu su otvoreni prozori često jedino stvarno rješenje, no na autocesti imaju svoju cijenu. Buka raste, potrošnja goriva raste, a putnici se brzo umaraju. Zato je pri višim brzinama bolje otvoriti prozore samo djelomično, po mogućnosti dijagonalno, primjerice prednji lijevi i stražnji desni, kako bi zrak kružio kroz kabinu bez prevelikog vrtloženja. Ako se vozi s djecom, treba paziti da ih ne udara izravan propuh satima, jer ni to nije idealno. Za stražnja sjedala korisna su sjenila na bočnim staklima, ali samo ako ne smanjuju preglednost vozaču.
Prijenosni ventilatori mogu pomoći, osobito mali USB ili 12-voltni modeli koji se pričvrste na armaturu ili naslon za glavu. Neće rashladiti kabinu kao klima, ali mogu stvoriti dodatni osjećaj strujanja zraka. Još bolji učinak daje kombinacija ventilatora i hladne boce vode omotane tankom krpom, no to treba shvatiti kao privremeni trik, ne kao pravo hlađenje. Vodu je ionako najvažnije imati u autu. Putnici bi trebali piti često, u manjim količinama, a ne čekati žeđ. Kava i energetska pića nisu zamjena za vodu kada je kabina vruća.
Odjeća također ima veliku ulogu. Svijetla, lagana i prozračna odjeća mnogo je ugodnija od tamnih materijala koji se lijepe za kožu. Duga putovanja bez klime treba planirati rano ujutro ili kasno navečer, a ne u najtoplijem dijelu dana. Pauze bi trebale biti češće, ne samo zbog odmora nego i zbog hlađenja tijela. Ako vozač osjeti vrtoglavicu, glavobolju, mučninu ili gubitak koncentracije, vožnju treba prekinuti. Vrućina u autu nije samo neugoda, nego sigurnosni problem.
Posebna pravila vrijede za djecu, starije osobe i kućne ljubimce. Njih se nikada ne smije ostavljati u parkiranom autu, ni na nekoliko minuta, ni uz malo otvoren prozor. Kabina se zagrijava vrlo brzo, a djeca i životinje mnogo teže podnose visoke temperature. Dječje sjedalice treba prekriti svijetlom tkaninom dok auto stoji, jer kopče pojasa i tamni dijelovi sjedalice mogu postati neugodno vrući.
Svi trikovi pomažu, ali samo do određene granice. Sjenila, otvoreni prozori, ventilatori, voda i pametno planiranje puta mogu učiniti vožnju podnošljivom nekoliko dana ili na kraćim relacijama. No ako automobil treba svakodnevno koristiti po velikim vrućinama, najrazumnije rješenje ipak je popraviti klima-uređaj. Ako klima ne hladi, ne treba odmah pretpostaviti da je dovoljno "dopuniti plin". Rashladni plin ne nestaje bez razloga. Mogući su propustan sustav, oštećen kondenzator, neispravan kompresor, problem s ventilatorom, senzorom ili začepljenim filtrom kabine. Puko punjenje sustava bez provjere curenja može biti kratkotrajno i bacanje novca. Ako ventilator slabo puše, a klima povremeno hladi, problem može biti i jednostavniji, poput prljavog filtra kabine, no to svejedno treba provjeriti u servisu.
Ako je auto star, klima stalno otkazuje, popravak je preskup ili se vozilo ionako bliži kraju svojeg smislenog vijeka, možda je vrijeme i za drugi automobil. Naravno, samo ako financije to dopuštaju.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.