Takav mjenjač može mijenjati brzine brže nego klasični ručni mjenjač ili automatik. No sustav je i složeniji. Tu su spojke, aktuatori, hidraulika i elektronika koji moraju raditi izuzetno precizno....
Mjenjači s dvije spojke danas su posvuda. Volkswagen ih zove DSG, Audi S tronic, Renault EDC, Hyundai DCT, Ford PowerShift, a slična rješenja imaju i brojni drugi proizvođači. Privlačnost im je jasna, oni mijenjaju stupnjeve vrlo brzo, troše malo energije i mogu biti izuzetno uglađeni. Ali kada se pojave trzanje, kašnjenje ili poruka o grešci, vlasnika vrlo brzo može zaboljeti glava. Posebno kod rabljenog automobila važno je znati razlikovati normalno ponašanje od prvih simptoma problema.
Kako zapravo radi mjenjač s dvije spojke?
Osnovna ideja vrlo je jednostavna. Umjesto jedne spojke, postoje dvije. Jedna najčešće upravlja neparnim, druga parnim stupnjevima prijenosa. Dok automobil vozi, primjerice, u drugoj brzini, treća već može biti unaprijed pripremljena. Pri promjeni se jedna spojka otvara, a druga gotovo istodobno zatvara, pa prekid prijenosa snage traje vrlo kratko.
Upravo zbog toga takav mjenjač može mijenjati brzine brže nego klasični ručni mjenjač ili automatik. No sustav je i složeniji. Tu su spojke, aktuatori, hidraulika i elektronika koji moraju raditi izuzetno precizno.
Suha i mokra spojka nisu ista stvar
Jedna od najvažnijih razlika je između "suhih" i "mokrih" izvedbi. Primjerice dobro poznati Volkswagenov sedmerostupanjski DQ200 koristi suhu dvostruku spojku. Kod takve izvedbe tarne površine nisu uronjene u ulje. Prednost su manji gubici i dobra učinkovitost, ali toplina nastala proklizavanjem mora se odvoditi zrakom. Upravo je slabije odvođenje jedan od glavnih konstrukcijskih izazova suhih dvostrukih spojki.
Mokre spojke rade u ulju, koje ih hladi i podmazuje, pa su prikladnije za veća opterećenja i veći okretni moment. Zauzvrat imaju nešto složeniji sustav podmazivanja, a izmjena odgovarajućeg ulja kod mnogih izvedbi važan je dio održavanja. Interval nije isti za svaki mjenjač i automobil, pa ga treba provjeravati prema tvorničkom planu konkretnog modela, a ne slijepo primjenjivati univerzalno pravilo o 60.000 ili 100.000 kilometara.
Trzanje pri kretanju nije nešto što treba ignorirati
Najčešći simptom zbog kojeg se vlasnici zabrinu je trzanje pri polasku. Mala razlika u osjećaju u odnosu na klasični automatik može biti normalna jer spojka fizički mora "uhvatiti", slično kao kod ručnog mjenjača. No jako podrhtavanje, ponavljano "cimanje" ili osjećaj da spojka čas hvata, čas pušta nisu normalna osobina.
Suha spojka posebno pati pri dugotrajnom "puzanju" u koloni, manevriranju milimetar po milimetar ili zadržavanju automobila na uzbrdici gasom. Tada spojka dugo radi u području proklizavanja i proizvodi mnogo topline. Zbog toga automobil koji je većinu života proveo na autocesti može imati mnogo veću kilometražu, a manje istrošenu spojku od primjerka koji je svakodnevno vozio nekoliko manje kilometara kroz grad.
Kod probne vožnje zato vrijedi namjerno napraviti nekoliko polazaka, voziti vrlo polako, krenuti uzbrdo i isprobati rikverc. Trzanje se često najbolje osjeti upravo pri zagrijanom mjenjaču.
Problem ne mora biti spojka, krivac može biti mehatronika
Druga velika i potencijalno skupa komponenta je mehatronika. To je sklop koji objedinjuje upravljačku elektroniku i sustav koji fizički upravlja promjenama stupnjeva i spojkama. Simptomi nisu uvijek isti. Mjenjaču može trebati predugo da nakon odabira D ili R stvarno uključi pogon, može grubo mijenjati brzine, povremeno ostati bez pojedinih stupnjeva ili prijeći u sigurnosni način rada. Na instrumentima se također može pojaviti upozorenje za mjenjač.
Važno je ne zaključiti odmah da treba mijenjati cijeli sklop. Neke se greške mogu popraviti zasebno, dok druge zahtijevaju ozbiljniji zahvat. Prvi korak zato bi trebala biti prava dijagnostika. Prije mehaničkog rastavljanja treba se očitati memorija grešaka i napraviti probna vožnja kako bi se kvar što preciznije lokalizirao.
Adaptacija ponekad čini veliku razliku
Mjenjač s dvije spojke tijekom rada prilagođava način uključivanja spojki njihovu trošenju i drugim parametrima. Nakon zamjene spojke ili određenih popravaka potrebno je provesti osnovno podešavanje, odnosno adaptaciju odgovarajućim dijagnostičkim uređajem.
Zato automobil nakon popravka može raditi loše čak i ako su novi dijelovi mehanički potpuno ispravni, jednostavno zato što postupak nije dovršen kako treba. S druge strane, adaptacija nije čarobni lijek za istrošene spojke ili neispravnu mehatroniku.
Pri kupnji rabljenog auta probna vožnja mora biti duža
Kod auta s DSG-om ili drugim DCT mjenjačem pet minuta oko autosalona nije dovoljno. Mjenjač treba isprobati hladan i, još važnije, nakon zagrijavanja. Obratite pozornost na uključivanje D i R, polazak bez gasa, lagano ubrzavanje, vožnju u koloni, rikverc i kretanje uzbrdo.
Nema razloga za paniku zbog svakog sitnog trzaja, ali jaka podrhtavanja, udarci, kašnjenje od nekoliko sekundi nakon odabira smjera vožnje, povremeni gubitak pogona ili upozorenja na instrumentima ozbiljan su razlog za dodatnu provjeru.
Jednako je važna servisna dokumentacija. Kod mjenjača kod kojih proizvođač propisuje izmjenu ulja treba tražiti dokaz da je ona doista obavljena, pravilnim uljem i u odgovarajućem intervalu.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.