Udio ozbiljno oštećenih vozila znatno se razlikuje od zemlje do zemlje diljem Europe, no najgore je u držamvama iz kojih mnogo uvozimo rabljene
Čak 54,3% automobila u Hrvatskoj, analiziranih putem izvješća o povijesti vozila, ima zabilježena oštećenja. Iako manja kozmetička oštećenja uglavnom ne utječu na tehničku ispravnost automobila, na hrvatskim prometnicama prisutna su i vozila koja su sudjelovala u ozbiljnim prometnim nesrećama. Ponekad su takvi automobili oštećeni u jednoj državi, loše popravljeni i zatim prodani na tržištu druge države.
Tvrtka za obradu podataka o vozilima carVertical provela je istraživanje s ciljem utvrđivanja broja teško oštećenih automobila na hrvatskom tržištu, uključujući i vozila koja su osiguravatelji proglasili totalnom štetom.
Ozbiljno oštećeni automobili uobičajena su pojava na tržištu rabljenih vozila
Istraživanje je pokazalo da je 2,3 posto svih oštećenih automobila provjerenih u Hrvatskoj imalo zabilježena oštećenja vrijedna 50 posto ili više od tržišne vrijednosti vozila. Istovremeno, kod 89,5% oštećenih automobila provjerenih u Hrvatskoj zabilježena je šteta manja od 20% njihove vrijednosti, što ukazuje na to da je većina dokumentiranih oštećenja bila relativno manja. Unatoč tomu, rizik od nailaska na teško oštećeno vozilo na tržištu rabljenih vozila i dalje je prisutan.
U brojnim je slučajevima popravak teško oštećenih automobila ekonomski neisplativ, što potiče nepoštene prodavatelje da izvode jeftine popravke koristeći nekvalitetne dijelove i na taj način skrivaju stvarnu povijest vozila od kupaca.
"Nakon prometne nesreće, osiguravajuća društva vlasnicima često nude izbor između popravka vozila ili isplate odštete. Pojedini prodavatelji koriste tu priliku kako bi vozila popravili što jeftinije i brzo ih preprodali", objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za automobilsko tržište iz tvrtke carVertical.
„Otpisani” automobili mogu se izvoziti na tržišta drugih država
Vozilo se u Hrvatskoj smatra totalnom štetom u slučajevima kada je popravak tehnički neizvediv ili ekonomski neisplativ. Iako zakon Republike Hrvatske ne propisuje strogi zakonski postotak, u praksi osiguravatelja automobil se obično klasificira kao ekonomski totalna šteta kada troškovi popravka dostignu ili premaše 75 posto njegove tržišne vrijednosti prije nesreće. Time se otvara prostor trgovcima vozila da na aukcijama kupuju vozila s ozbiljnim oštećenjima, jeftino ih poprave te ih izvezu u druge države, gdje je teže provjeriti povijest oštećenja vozila.
"Proglašavanje automobila totalnom štetom nije samo ekonomska odluka, već i pitanje sigurnosti. Trgovci ponekad kupuju oštećena vozila na aukcijama, izvedu minimalne popravke i zatim ih prodaju neupućenim kupcima u inozemstvu. Bez prethodne provjere povijesti automobila, kupci se izlažu riziku kupnje vozila koja bi se inače smatrala tehnički neispravnima za sudjelovanje u prometu. Također primjećujemo porast broja trgovaca koji provjeravaju povijest vozila, što bi moglo značiti da se i oni žele zaštititi od kupnje vozila s ozbiljnim oštećenjima", kaže Buzelis.
Prekogranična trgovina automobilima proglašenima totalnom štetom, primjerice onih iz zemalja zapadne u zemlje istočne Europe, gdje su troškovi popravka niži, u današnje se vrijeme odvija u sivoj zoni regulatornih propisa. Takva praksa jedan je od razloga zašto brojna vozila, koja bi trebala biti klasificirana kao otpad, završe među 3,5 milijuna automobila koji svake godine "nestanu" iz službenih evidencija Europske unije. To ne znači samo nastavak korištenja takvih automobila u drugim državama, već i njihovo ilegalno rastavljanje, pri čemu se dijelovi sumnjive kvalitete koriste za jeftine popravke drugih automobila. Neujednačeni pravni okvir, s različitim nacionalnim pravilima o odjavi vozila i dokazivanju tehničke ispravnosti, omogućuje da se ekonomski neisplativim automobilima trguje kao običnim rabljenim vozilima. Kako bi se zatvorila ova rupa u zakonu, nove uredbe Europske unije povezat će nacionalne sustave za registraciju vozila radi lakšeg praćenja njihove povijesti.
Udio ozbiljno oštećenih automobila varira diljem Europe
Udio ozbiljno oštećenih vozila znatno se razlikuje od zemlje do zemlje diljem Europe. Najveći postotak automobila kod kojih vrijednost oštećenja premašuje polovicu njihove tržišne vrijednosti zabilježen je u Italiji (7,8%), Njemačkoj (7,7%), Švedskoj (5,8%) i Španjolskoj (4,5%). U Njemačkoj je istodobno zabilježen najniži udio automobila s manjim oštećenjima (do 20% vrijednosti vozila) među svim analiziranim državama – samo 68%. Usporedbe radi, taj je udio u Italiji iznosio 77,2%, u Švedskoj 80%, a u Španjolskoj 83,2%.
S obzirom na to da su navedene države među najvećim europskim izvoznicima vozila, kupci bi trebali biti posebno oprezni pri odabiru rabljenog automobila. Unatoč uvriježenom mišljenju da su vozila uvezena iz Njemačke ili zapadne Europe u boljem stanju, statistički podaci o oštećenjima ukazuju na to da bi slijepo vjerovanje u tu reputaciju moglo biti riskantno.
Kupnja automobila bez uvida u prošlost vozila predstavlja rizik
S obzirom na to da je isto vozilo moglo promijeniti više država i vlasnika, kupci bi trebali izbjegavati ishitrenu kupovinu. Nakon odabira automobila, prvi bi korak uvijek trebao biti provjera njegove povijesti kako bi se utvrdilo je li pretrpio veća oštećenja. Ako nisu zabilježena ozbiljna oštećenja, vozilo se zatim može osobno pregledati i provjeriti u ovlaštenom servisu.
"Trenutačno ne postoji jedinstveni europski sustav koji bi omogućio prekogranično praćenje povijesti vozila. Izvješće o povijesti vozila nudi rješenje za taj problem jer kupcima omogućuje uvid u prošlost automobila od trenutka njegove proizvodnje, čime se izbjegavaju neugodna iznenađenja. Međutim, čak i ako povijest nije problematična, kupcima uvijek savjetujemo da prije potpisivanja ugovora obave probnu vožnju i pregled automobila u stručnom servisu", zaključuje Buzelis.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.