Prijava
Gatsonides je bio pionir automobilizma, poduzetnik, inovator i, iznad svega, strastveni reli vozač, ali njegovo nasljeđe danas osjećaju milijuni vozača diljem planeta
Malo je izuma koji izazivaju toliko prezira kod vozača kao kamera za nadzor brzine. Gotovo svatko tko je ikada dobio omotnicu s "čestitkom" na kućnu adresu prokleo je dan kada je taj uređaj postavljen. No, priča o njegovu nastanku krije nevjerojatnu ironiju: izumio ga je čovjek koji je bio opsjednut brzinom, svjetski prvak u reliju koji je samo želio biti još brži.
Tko je bio čovjek koji je svijetu dao kamere za brzinu?
Ime Maurice "Maus" Gatsonides možda nije poznato široj javnosti, ali njegovo nasljeđe osjećaju milijuni vozača diljem planeta. Rođen 1911. godine u Nizozemskoj Istočnoj Indiji (današnja Indonezija), Gatsonides je bio pionir automobilizma, poduzetnik, inovator i, iznad svega, strastveni reli vozač. Njegova karijera dosegla je vrhunac 1953. godine kada je za upravljačem Ford Zephyra pobijedio na legendarnom reliju u Monte Carlu, nadmašivši više od 350 konkurenata. Njegova strast nije bila samo u natjecanju, već i u stvaranju. Prije rata osnovao je vlastitu marku automobila, prvo nazvanu Gatford, a kasnije, nakon prigovora Forda, Gatso. Njegovi automobili bili su poznati po aerodinamičnom dizajnu i inovativnim rješenjima, poput prepoznatljiva tri prednja svjetla i nadstrešnice u stilu zrakoplova, a sve s ciljem postizanja što većih brzina na europskim cestama.
Gatsonides na Reliju Monte Carlo 1964. godine
Gatsonidesov pristup utrkama bio je gotovo znanstven. Bio je poznat po svojoj pedantnoj pripremi, koja je često bila ključna za pobjedu. Prije spomenutog trijumfa u Monte Carlu, proveo je mjesec dana s obitelji na planinskim prijevojima, vježbajući svaku od sedam mogućih zadanih prosječnih brzina koje su organizatori mogli odabrati. Njegova genijalnost išla je toliko daleko da je, suočen s problemom pregrijavanja kočnica na svom Zephyru, postavio dva tima mehaničara na oštrim zavojima koji su kante vode bacali na kotače njegova automobila dok je prolazio kako bi ih ohladili.
Izum rođen iz strasti prema bržoj vožnji
Upravo je ta opsesivna potraga za svakom mogućom prednošću dovela do njegova najpoznatijeg, i najomraženijeg, izuma. Kako bi unaprijedio svoju vožnju, Gatsonides je trebao precizno izmjeriti brzinu kojom prolazi kroz zavoje na stazi. Klasični brzinomjeri nisu bili dovoljno precizni za tu svrhu. Koristeći svoje znanje elektrotehnike, razvio je uređaj koji se sastojao od dviju pneumatskih gumenih cijevi postavljenih na cesti na točno određenoj udaljenosti. Vrijeme koje je automobilu trebalo da pređe preko obje cijevi mjerila je elektronička kutija, precizno izračunavajući brzinu. Prvotna namjena bila je isključivo sportska. Međutim, kada je policija 1958. godine čula za njegov izum, Gatsonides je uvidio poslovnu priliku. Osnovao je tvrtku Gatsometer BV i počeo opskrbljivati policiju svojim uređajima koji su zamijenili neprecizno mjerenje štopericama. Prva demonstracija uređaja policiji završila je tako da su i on i njegov sin dobili kaznu za prebrzu vožnju, netko je morao prekršiti zakon kako bi dokazao da uređaj radi. Svjetska prva kamera za nadzor brzine, Gatsometer, predstavljena je 1964. godine, a 1971. unaprijeđena je radarskom tehnologijom. Sam Gatsonides, koji je preminuo 1998., navodno je priznao: "I mene često uhvate moje vlastite kamere i nađem pozamašne kazne na otiraču. Čak ni ja ne mogu pobjeći vlastitom izumu, jer obožavam brzu vožnju."
Kriv je i za radare u Hrvatskoj
Tvrtka koju je "Maus" osnovao daleke 1958. godine i danas je globalni lider u svojoj industriji. Nakon spajanja sa švedskom tvrtkom Sensys 2015. godine, nastala je Sensys Gatso Group, vodeći svjetski dobavljač rješenja za sigurnost u prometu. Njihovi sustavi, softver i usluge koriste se diljem svijeta za automatsko provođenje prometnih propisa. Nasljeđe Mauricea Gatsonidesa itekako je prisutno i na hrvatskim prometnicama.
Upravo je Sensys Gatso najveći dobavljač kamera za automatski nadzor brzine u Hrvatskoj. Ministarstvo unutarnjih poslova posljednjih godina intenzivno modernizira sustav nadzora, a aktualni ugovor sklopljen sa Sensys Gatsom predviđa isporuku novih sustava temeljenih na platformi T-serije u razdoblju od 2023. do kraja 2026. godine. Ti će se uređaji koristiti za nadzor brzine, prvenstveno na državnim i lokalnim cestama. Osim Gatsovih, na hrvatskim su se cestama od 2019. godine postavljale i kamere ruskog proizvođača Simicon, model Cordon-M4, poznate po naprednoj tehnologiji. Ipak, dominacija Gatsovih uređaja, proizašlih iz vizije jednog zaljubljenika u brzinu, neupitna je, ne samo u Hrvatskoj. Gatso kamere danas se koriste u brojnim zemljama svijeta, osobito u Nizozemskoj, Belgiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Australiji, Kanadi i dijelovima SAD-a, najčešće za nadzor brzine i prolaska kroz crveno svjetlo.
*uz korištenje AI-a
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.