Prijava
Njemačka jedina u svijetu ima mrežu autocesta bez ograničenja brzine. Njenu povijest i najzanimljivije činjenice donosimo u ovom velikom pregledu
Njemački "Autobahni", odnosno autoceste bili su prva velika mreža brzih cesta u svijetu, a i danas su jedinstveni i izazivaju divljenje kod svih ljubitelja automobila jer na njima nema generalnog ograničenja brzine ni plaćanja cestarine. Na oko 50 posto svih dionica njemačkih autocesta možete juriti koliko vas je volja pod uvjetom da nema gužve ili privremene signalizacije o ograničenju. Kako je Autobahn nastao i sve što morate znati o njemu donosimo u nastavku.
Kako su nastali Autobahni?
U javnosti uglavnom vlada mišljenje da su nacisti bili oni koji su "izumili autoceste". To je neistinito. Prva autocesta nije uopće izgrađena u Njemačkoj, već je to bila Autostrada dei Laghi, koja je 1924. otvorena u Italiji. Prva njemačka autocesta počela se graditi nekoliko godina prije dolska nacista na vlast, 1929. godine, a otvorio ju je 6. kolovoza 1932. gradonačelnik Kölna Konrad Adenauer. „Motorna cesta“, kako su je tada zvali, rezervirana samo za promet automobila i kamiona, povezivala je gradove Bonn i Köln. Otprilike 20 kilometara duga ruta bez raskrižja, današnja A555, imala je samo jedan izlaz u Brühlu. Nijemci su i prije dolaska nacista na vlast prvi uvidjeli važnost povezivanja gradova cestovnim pravcima, čak i unatoč činjenici kako se većina ondašnjega transporta ljudi i dobara odvijala putem željezničkog prijevoza koja je u Njemačkoj tada bila među najnaprednijim i najrazgranatijim u Europi.
Nacisti nisu "izmislili" Autobahn, ali su ga itekako popularizirali. Dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine započinje opsežni program izgradnje cestovne mreže. Vrijedi napomenuti kako su ondašnje autoceste bile drukčije nego što su to danas. Bile su zamišljene kao ceste s dvije prometne trake u svakome smjeru, međusobno odvojene bez fizičkih prepreka. Također, nisu bile napravljene od asfalta, kao što su danas, nego su se radile iz betonskih blokova. Izgradnja mreže autocesta bila je jedan od velikih i megalomanskih planova Adolfa Hitlera, a zahvaljujući propagandi privukla je veliku pažnju javnosti i medija iz cijeloga svijeta.
Već u 1936. godini bilo je izgrađeno 1086 kilometara autocesta na čijoj je izgradnji izravno radilo 130.000 radnika i još 270.000 ljudi u lancu dobavljača materijala i opreme. U 1937. godini Njemačka je imala 2010 kilometara autocesta, u 1938. čak 3046, a do 1940. bilo je izgrađeno 3736 kilometara autocesta.
Zašto nema ograničenja brzine?
Na ovo se pitanje ne može tako lako odgovoriti. Povijesno gledano, svako predviđeno uvođenje ograničenja brzine uvijek je propadalo zbog potrebne većine u njemačkom Saveznom vijeću. Tijekom naftne krize 1973./74. na njemačkim je autocestama bilo privremeno ograničenje brzine od 100 km/h. Nakon toga je tadašnji savezni kancelar Willy Brandt želio trajno uvesti ograničenje brzine od 120 km/h, ali to "nije prošlo". Umjesto toga uvedena je preporučena brzina od 130 km/h, koja vrijedi i danas.
Što znače njihove oznake?
Svaka autocesta ima broj (plavi znak s bijelim brojem i bijelim rubom). A995 u blizini Münchena ima najveći dodijeljeni broj autoceste u Njemačkoj. Slučajno? Ne, brojevi za njemačke autoceste se ne dodjeljuju proizvoljno, niti ih ima 995. Iza numeriranja stoji sustav.
Najvažnije autoceste između najvažnijih gradova u Njemačkoj imaju jednoznamenkaste brojeve (npr. A8), ili dvoznamenkaste koji počinju s brojkom 1 u bivšoj Istočnoj Njemačkoj (npr. A14). Nacionalno važne autoceste imaju dvije znamenke (kao što je A81), a sekundarne spojne autoceste i obilaznice imaju tri znamenke. Tu spada, primjerice, oko 11 kilometara duga A995, odvojak autoceste A99, koji povezuje jugozapadne dijelove Münchena s A8.
Osim broja znamenki, kod numeriranja autocesta u Njemačkoj bitno je i je li broj paran ili neparan. Autoceste s parnim brojevima obično idu u smjeru istok-zapad, dok se neparni brojevi češće dodjeljuju autocestama u smjeru sjever-jug. Međutim, ova klasifikacija je nije uvijek pravilo.
Najduža i najkraća autocesta
A7 je najvažnija njemačka veza sjever-jug i s 962 kilometra najduža njemačka autocesta. Vodi od Flensburga preko Hamburga, Hannovera, Kassela, Würzburga i Ulma do Füssena, praktično od krajnjeg sjevera do gotovo samog juga Njemačke. Sa 769 kilometara, A3 je druga najduža autocesta u Njemačkoj. Vodi od nizozemske granice u Eltenu do austrijske granice u Schärdingu.
Najkraća autocesta u Njemačkoj je A831. Počinje i završava u Stuttgartu. Ukupno je duga samo 2,3 kilometra. Druga najkraća autocesta je 2,4 kilometra duga A255 u Hamburgu.
Gdje ima najviše autocesta u Njemačkoj?
Bavarska ima najviše kilometara autoceste u Njemačkoj, ali ima i najveću površinu. Na ovu saveznu državu otpada 2.557 kilometara odnosno gotovo 20 posto njemačkih autocesta. Na drugom i trećem mjestu su Sjeverna Rajna-Vestfalija (2.261 kilometar) i Donja Saska (1.453 kilometra). Regija Rajna-Ruhr ima najveću gustoću autocesta.
Je li konačno gotova njihova izgradnja?
Ne, ni blizu. U tijeku su izgradnje brojnih proširenja i novih dionica autocesta diljem Njemačke, a još ih je više planirano za blisku budućnost. Za Hrvatske vozače koji često putuju u Njemačku najvažnija dionica koja bi se uskoro trebala proširiti je dionica A8 München – Salzburg. Ona bi umjesto dosadašnjih ukupno šest prometnih traka trebala dobiti čak osam!
Mnoga gradilišta na njemačkim autocestama redovito uzrokuju prometne gužve. U 2022. godini u jednom trenutku u isto vrijeme bilo je aktivno nevjerojatnih 1000 gradilišta na autocesti. Autoceste se također često zatvaraju zbog radova ili rušenja mostova. Većina od 40.000 mostova na autocestama u Njemačkoj izgrađeno je između 1960. i 1980. godine, a smatra se da ih je oko 4.000 potrebno hitno obnoviti.
Ogromne prometne gužve na njemačkim autocestama
Samo u 2022. njemački ADAC je zabilježio oko 474.000 prometnih gužvi na njemačkim autocestama, a prijavljene duljine prometnih gužvi rezultirale su ukupnom dužinom kolona od oko 733.000 kilometara. Trajanje prekida prometa iznosilo je ukupno oko 333.000 sati. Savezne pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija, Bavarska i Baden-Württemberg najteže su pogođene gužvama posljednjih godina. U 2022. Sjeverna Rajna-Vestfalija činila je oko 31 posto sati prometnih gužvi, Bavarska gotovo 17 posto, a Baden-Württemberg gotovo 12 posto. Savezne pokrajine Brandenburg, Mecklenburg-Zapadno Pomorje, Saska, Saska-Anhalt i Tiringija zajedno su zabilježile samo oko 9 posto sati prometnih gužvi. Najopterećenije autoceste u Njemačkoj su sve autoceste s jednoznamenkastim brojevima te A40, A45 i A61
Koliko se po autocestama ukupno vozi?
Ukupna kilometraža svih vozila na autocestama u 2022. iznosila je oko 242 milijarde kilometara, što je gotovo 10 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Mreža njemačkih autocesta nije najveća u Europi!
Nevjerojatno, no Njemačka ima samo drugu najdulju mrežu autocesta u Europi. Na vrhu je Španjolska s 15.860 kilometara, a u Njemačkoj ima 13.155 kilometara autocesta. Treća je Francuska s 11.664 km ispred Italije sa 6978 km. Peta Velika Britanija ima "samo" 3878 km autocesta. Za usporedbu, mi imamo 1307 km autocesta. Globalno, najveće mreže autocesta imaju SAD i Kina.
Što je s ograničenjem brzine?
Autoceste u Njemačkoj razlikuju se od svih ostalih u Europi po tome što nemaju opće ograničenje brzine. Ali svejedno postoje brojna ograničenja na njima, primjerice po lošem vremenu, na gradilištima, opasnim dionicama ili na mostovima i u tunelima. Godinama se vode rasprave treba li uvesti opće ograničenje brzine na autocestama.
Koje su najljepše njemačke autoceste?
Njemačka ima mnogo lijepih autocesta sa slikovitim rutama i obližnjim znamenitostima. Cesta preko prijevoja Drackensteiner Hang na A8 između Stuttgarta i Ulma službeno se vodi kao najljepši dio autoceste u Njemačkoj. U jednom pravcu dvije trake vijugaju uz planinu s jedne strane, u drugom s druge strane planine. Cesta je neobično uska za Njemačke standarde i ima izuzetno velik uspon pa je ograničenje brzine 80 km/h, a gužve su česte. Najljepše autoceste svakako su i A8 München - Salzburg, koja se nekoliko kilometara proteže uz obalu jezera Chiemsee ili A9 München - Nürnberg, koja dijelom prolazi kroz Altmühltal. Vozači koji voze cestom A61 Koblenz - Ludwigshafen i zaustavljaju se na odmorištima Moseltal južno od čvora Koblenz imaju prekrasan pogled na dolinu Moselle.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.