Prijava
U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" govorimo o automobilima koji su obilježili našu prošlost, ali su bili toliko neupadljivi ili neuspješni da smo ih vrlo brzo zaboravili. Današnji gost je Citroën Xantia, za kojeg mnogi ljubitelji ove marke tvrde da je bio posljednji "pravi" Citroën stare škole...
Znate za njih, ali ste ih nekako i zaboravili. Ovi automobili obilježili su našu prošlost, neki od njih su svojedobno bili i vrlo uspješni, no istodobno toliko neupadljivi da su brzo zaboravljeni. U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" podsjećamo vas na automobile koje ipak ne bismo trebali prepustiti zaboravu. Iz ovog ili onog razloga...
Prije 31 godine započela je nova era u Citroënu: Xantia je bila prvi veliki automobil marke s pravim imenom umjesto dotadašnjih kratica koje su u pravilu bile sastavljene od dva slova. Limuzina srednje klase duga 4,44 metra predstavljena je na Ženevskom sajmu automobila u ožujku 1993. godine.
Xantia je imala nekoliko teških zadatka. Trebala je naslijediti slavni BX (slika iznad), automobil koji je imao odlične prodajne rezultate i na tržištu je izdržao čak 12 godina. Ali BX je bio svojevrsna međuklasa između kompaktne i srednje, a Xantia je ciljala na klasičnu srednju klasu u kojoj su Francuzi u to vrijeme tradicionalno lošije prolazili od njemačkih i nekih drugih proizvođača. Drugi zadatak je bio probiti se u tu klasu u kojoj Citroën do tada nije imao tipičnog predstavnika.
Za dizajn je bio zadužen Daniel Abramson iz dizajnerskog centra marke Citroën koji se pritom poslužio prijedlozima talijanskog dizajnerskog centra Bertone. Ideja je bila napraviti automobil koji će svojim izgledom biti inspiriran BX-om, ali koji će istodobno imati dosta različiti karoserijski oblik i modernije linije. Rezultat je bio moderno dizajniran automobil limuzinskog oblika koji je istodobno bio "nepogrešivo Citroën" i koji je tako privukao tradicionalne ljubitelje ove marke, ali i brojne nove kupce.
Što se tehnike tiče, Citroën se nije htio previše udaljiti od svojeg tipičnog i originalnog stila kojeg su karakterizirale mnoge tehnološke "ekstravagancije" poput tradicionalnog hidropneumatskog ovjesa koji je Citroëne tog doba činio znatno udobnijima od većine konkurenata. Xantia je u top verzijama koristila drugu generaciju tog ovjesa nazvanu Hydractive II. bio je to izuzetno napredni elektronički upravljani sustav koji se mogao prilagođavati uvjetima vožnje i podlozi. Slabije verzije dobile su konvencionalniji hidropneumatski ovjes bez elektronskog upravljanja kakav je Citroën koristio u mnogim svojim ranijim modelima. On je znatno moderniziran i unaprijeđen. Dodatna tehnološka posebnost tipična za Citroën je bila upravljana stražnja osovina koju je tada već koristio Citroën ZX.
U svojih je devet godina proizvodnje Xantia doživjela brojne promjene. Najprije je bila dostupna u dvije inačice (SX i VSX), s tri različita motora od 101 do 152 KS. Inačica Activa (slika ispod) predstavljena je 1994., a bila je opremljena dorađenim sustavom Hydractive II s dva cilindra koji je bio još napredniji. Zahvaljujući tome, Xantia je mogla skrenuti skoro bez ikakvog naginjanja karoserije. Konkretno maksimalni nagib u zavoju iznosio je 0,5 stupnjeva.
Karavanski model Xantia Break na tržište je stigao 1995., a 1997. je stigao i redizajn. Vanjske značajke bile su zaobljeniji odbojnici sprijeda i straga, kao i novi prednji dio s drugačijim prednjim svjetlima i integracijom rešetke hladnjaka u poklopac motora. Ostale promjene uključivale su strukturna pojačanja karoserije, uključujući vrata, i bočne zračne jastuke u naslonima prednjih sjedala. Iznutra su instrument ploča i upravljač ispupčeniji s više zaobljenih tipki.
Godinu dana kasnije Xantia je postala i prvo vozilo u Grupi PSA s novim dizelskim motorom 2.0 HDi koji je postao baza za sve druge dizelaše u budućim Citroënima i Peugeotima. Motor je, ovisno o izvedbi, razvijao 90 i 109 KS. Kao što vidite iz svega ovoga Xantia je bila zaista tipični Citroën pun odličnih ideja i naprednih, drugačijih tehnologija, a čak je i po dizelskim motorima bila predvodnik.
Iako je većina kupovala slabije izvedbe, mnogi su sanjali o top izvedbi Xantije koja je imala, za današnje pojmove, ogromni 3,0-litreni V6 sa 190 KS. S ovim motorom auto je do 100 km/h stizao za 8,2 sekunde i postizao 230 km/h.
Između 1993. i 2001. proizvedeno je ukupno 1.124.526 Xantia, od kojih je oko 150.000 bilo karavanska izvedba. Activa je u više od 18.000 primjeraka. No 2001. nije značila i definitivni kraj za Xantiju. Kao mnogi drugi francuski modeli i ona je imala "život nakon života". Iranska tvrtka Saipa je otkupila licencu i nastavila Xantiju proizvoditi u Iranu sve do 2010. godine. Xantiju je naslijedio model C5, ujedno i posljednji Citroën srednje klase koji je imao isključivo hidropneumatski ovjes.
U Hrvatskoj su Xantije bile prilično popularni automobili u drugoj polovici 90-ih godina, a i kasnije ih je dosta došlo kao rabljeni automobili tako da su bile česta pojava na cestama. I danas ih možemo povremeno vidjeti, a moguće ih je pronaći i u oglasima tipično s cijenom između 1500 i 3000 eura. Primjerci s manje kilometara i u dobrom stanju mogu koštati i do 10.000 eura, a najcjenjenija izvedba je Activa za koju vlasnici traže i 20.000 eura. I ovi iznosi dovoljno govore o tome koliko je Xantia i danas cijenjena među pravim ljubiteljima.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Autostart.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Autostart.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Komentator
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.