Prijava
Jeste li znali da je Zagreb svoj Auto Show imao još davne 1924. godine? Tih je godina hrvatska metropola bila je jedno od najznačajnijih svjetskih automobilističkih odredišta
Malotko zna kako je prva priredba koja bi se mogla staviti u kontekst izložbe auta u našoj državi održana prije zamalo stotinu godina, daleke 1924. Tada je pojam automobil u građanstvu izazivao sasvim drugačije konotacije nego danas. Nisu svi blagonaklono gledali na razvoj tvz. motoriziranih kočija koje su puno bučile i dimile. Ni približno, dapače, pojedinici koji su upravljali tim 'đavoljim izumom' i dovozili prve automobile u Hrvatsku, često su bili izloženi negodovanju javnosti.
Upravo zato priredba poput izložbe automobila trebala je poučavati stanovništvo o tome 'modernom čudu'. Naravno, modernizacija i motorizacija su, kako u svijetu, tako i u nas, tekle polako i, prije svega, pokretale se češće u urbanim sredinama koje su imale uvjete za predstavljanje proizvoda takvoga tipa.
U Zagrebu se, primjerice, tek s 1909. godinom i osnivanjem Zagrebačkoga zbora, grade prvi sajamski prostori u Martićevoj ulici i time polako stvaraju preduvjeti za pokretanje raznih vrsta izložbi. No, do prve ozbiljnije priredbe trebalo je pričekati 1924. godinu. Tek tada, velikim entuzijazmom upravitelja propagandističkog odjela i tadašnjega zamjenika glavnog tajnika Zagrebačkoga zbora dr. Franje Deaka, Zagreb u listopadu dobiva svoju prvu svjetsku izložbu automobila.
I može se reći kako je tada pionirska ideja dr. Deaka urodila plodom. Na izložbi je sudjelovao čak 31 izlagač - osam iz Francuske, šest iz Italije i Njemačke te ostatak iz ostalih zemalja. Sajam je pohodilo nekoliko tisuća posjetitelja, prodano je čak 39 automobila i 16 motocikala. Kako bi se shvatilo značaj takve priredbe u onome razdoblju, bitno je napomenuti kako je u tadašnjoj Kraljevini SHS bilo registrirano samo 2200 automobila. Ni Europa onda još nije bilježila rasplamsavanje automobilskoga 'booma', samo je SAD bio postavljao rekordne brojke u proizvodnji auta.
Na drugu izložbu nije se trebalo dugo čekati. Već 1925. održana je nova međunarodna izložba na kojoj su se predstavila 44 izlagača. Najviše ih je, kao i drugdje tada u Europi, dolazilo iz SAD-a, a Fiat je među europskim izlagačima imao najposjećeniji štand sa 15 izloženih modela.
Zanimanje za automobile iz godine u godinu je raslo pa se zagrebačka priredba nadalje održavala početkom svake godine. Međunarodna udruga proizvođača automobila prepoznala je njezin značaj te ona dobiva licenciju koja joj omogućava da u tadašnjoj državi bude jedina koja smije izlagati europske proizvođače automobila. Tako je svrstana među samo 17 priredbi iste vrste u svijetu.
Ubrzo se osniva i Savez trgovaca automobilima Kraljevine SHS jer je prodaja automobila u Zagrebu, posljedično uz svakogodišnje izložbe, osjetno porasla. U gradu s tadašnjih 150.000 stanovnika registrirana su 763 osobna vozila. Salon 1928. predstavio je 44 izlagača, a prodano je 100 automobila i upola manje motocikala.
U razdoblju od 1930. do 1936. zbivala se situacija poput one prije nekoliko godina na hrvatskome tržištu. Ekonomska kriza koja je 1928. zahvatila svijet u Hrvatskoj je kasnila, ali je ipak ostavila doboki trag u autoindustriji. Proizvodnja automobila u tome razdoblju gotovo zamire, ali izložba ipak nekako preživljava. Iz Martićeve ulice salon seli u Savsku, u prostore današnjega Studentskog centra i Tehničkoga muzeja. Ponovni procvat zagrebačka priredba doživljava 1937. i 1938. godine. Potonje godine bilježe se rekordne brojke - 57 proizvođača izlaže 211 osobnih automobila.
Nažalost, Drugi svjetski rat gasi tradicionalnu izložbu u Zagrebu. Godine 1940. održana je zadnja u tome razdoblju. Po završetku rata Zagrebački zbor, organizator predratnih izložbi , mijenja ime u Zagrebački velesajam. Radi od 1947. i u sklopu sajma izlažu se i automobili, no ne zasebno, auti su bili eksponati kao i svi drugi izloženi proizvodi.
Do 1956. sajam se održavao u Savskoj ulici, a potom se preselio na današnju adresu. Nažalost, nije se tada uspjelo organizirati izložbu automobila kakvu Zagreb pamti iz predratnih godina. Štoviše, politički interesi sve su više utjecali na pružanje potpore u organizaciji takve priredbe u Beogradu. Upravo ondje 1965. je otvorena prva samostalna izložba automobila u bivšoj Jugoslaviji.
Zagreb, koji je dvadesetih godina prošloga stoljeća slovio kao grad sa najviše zanimanja za autoindustriju, svoj autoshow za bivše države više neće doživjeti. Nakon raspada Jugoslavije opet je pokrenuta inicijativa i 1992. Zagreb dobiva svoju dugo čekanu oktansku priredbu. Otad nadalje Show svakom novom organizacijom raste te ga 2000. OICA (Organisation Internationale des Constructeurs d'Automobiles) stavlja pod svoj službeni program. Zagreb se tako može pohvaliti kako svojim autoshowom staje uz bok velikim i nadaleko poznatijim autosalonima poput onih u Genevi, Parizu i Frankfurtu.
No, iza toga prestižnog priznanja stajala je zanimljiva 'caka' - domaćinstvo showa Zagreb je morao dijeliti s Beogradom (neparne godine u Beogradu, parne u Zagrebu), što je činio sve do 2008. Tada je, netom prije krize, zagrebački show bio zabilježio rekordnu posjećenost - čak 215.000 ljudi. Iste se godine u Hrvatskoj prodalo zamalo 100.000 novih auta, što je rekord koji će teško biti oboren.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.