Prijava
U prvoj utrci Prvenstva Hrvatske i Slavonije, prije 105 godina, pobijedio je zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel u Opelu s 24 KS i u društvu supruge suvozačice
Karl Friedrich Benz je 29. siječnja 1886. predstavio svijetu prvi benzinom pokretani automobil. Bila je to tada čudnovata naprava – kočija koja se pokreće bez konja. Nije dugo trebalo da ljudi diljem svijeta zavole te kočije s mirisom benzina. Grof Marko Bombelles ml., Varaždinac, točnije Viničanin, 1898. godine je u Hrvatsku dovezao prvi automobil marke Benz, a nedugo zatim na zagrebačkim ulicama pojavio se i maleni Opel u kojemu je ponosno sjedio Ferdinand Budicki.
On je 1902. u Zagreb dovezao i prvi motor marke Orion. Bili su to počeci hrvatskog automobilizma i motociklizma, koji nisu puno kaskali za ostatkom svijeta. Već osam godina poslije prve automobilističke utrke ikad održane, u travnju 1902. godine je kroz Hrvatsku prošla dionica automobilističke utrke Nica – Opatija. Prvi hrvatski automobilistički klub osnovan je 1906. u Zagrebu, u Hotelu Royal u Ilici, a 1907. u Splitu Auto-club Spalato. Prva automobilistička utrka za Prvenstvo Hrvatske i Slavonije održana je prije 105 godina, 8. rujna 1912., na relaciji Zagreb – Varaždin – Zagreb. Start je bio u današnjoj Jurišićevoj, tada Puževoj ulici, a točna ruta utrke bila je: Zagreb – Podsused – Bistra – Sv. Križ – Začretje – Veternica – Lepoglava – Ivanec – Jurketinec – Vidovec – Varaždin – Novi Marof – Sv. Ivan Zelina – Sesvete – Zagreb.
Ruta je bila dugačka 177 kilometara, a u njoj je sudjelovalo osam domaćih vozača, sve redom grofovi, baruni, gradonačelnik, poslovnjaci koji su većinom vozili Opele od 18 do 30 KS. Bio je tu i jedan Mercedes s 28 KS, te dva Bock-Holländera s po 24 KS. Zanimljivo je napomenuti kako je pobijedio zagrebački gradonačelnik Vjekoslav Heinzel u automobilu marke Opel, s 24 KS, koji je trku odvozio sa svojom suprugom, suvozačicom. Tada se dogodila i prva automobilska nesreća u utrci kad je jedan od vozača, svojim “trkaćim” automobilom završio u rijeci Krapini iz koje su ga nepovrijeđenog izvukli uz pomoć konja. Veliki uspon hrvatski automotociklizam doživio je 20-tih godina, odnosno 16. svibnja 1926., kada je u Samoboru održana prva međunarodna utrka. Pratile su je 2000 gledatelja. Bila je to kružna cestovna utrka na relaciji Plješivica – Samobor – Plješivica, na stazi dugoj 43 km. Nastupili su uz domaće i natjecatelji iz Austrije i Njemačke. Medalje, tj. lovorove vijence odnijeli su automobilisti Viktor Barišić, Radovan Savatić i Josip Vitković, a „lovorom“ se okitio i motociklist Nikola Krušnjek.
Usko povezan s automobilizmom razvijao se i motociklizam. Motoutrke su se održavale u Zagrebu na konjičkom trkalištu na Črnomercu, a kasnije je Klub izgradio i motociklističko trkalište „Miramare“ koje je otvoreno 1932. godine.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.