Prijava
Zbog velikih brzina i potrebe za poboljšanjem sigurnosti pruge superbrzih vlakova nemaju prijelaze i zaštićene su žičanom ogradom...
Putovanje vlakom u nas nije baš previše popularno, a jedan od glavnih razloga je relativno mala brzina kojom se HŽ vlakovi kreću. U pojedinim dijelovima svijeta pa tako i u Europi stvari su posve drukčije, a moderni i superbrzi, takozvani “bullet” vlakovi svojom brzinom i vremenom dolaska od jedne do druge destinacije opasno konkuriraju čak i zrakoplovima. Pridodamo li i povoljnije cijene karata od zrakoplovnih, nije ni čudno što se ulaže u razvoj novih vlakova i željezničke infrastrukture budućnosti.
Dugo su brzinski primat imali japanski vlakovi no i oni proizvedeni u Europi danas su među najbržima u svijetu. Osim toga, vlakovi mogu istovremeno prevoziti mnogo veći broj putnika no što ih stane i u najveći zrakoplov, a i procedura ukrcavanja i iskrcavanja je brža. Kao dodatnu prednost putovanja vlakom često se navodi i mogućnost panoramskog razgledavanja okoline, što nije uvijek slučaj za leta zrakoplovom.
Jedna od poznatijih europskih ruta je četiri stotine kilometara duga dionica između Pariza i Lyona, koju TGV prelazi za samo sat i pol. Upravo na dijelu te dionice pruga prolazi neposredno uz autocestu gdje smo svjedočili nevjerojatnom prizoru - vozite autocestom 140 km/h, a pored vas prođe TGV brzinom većom od 300 km/h. Brzinski rekord jedno je vrijeme držao francuski TGV (Train à Grande Vitesse) koji je za testiranja postigao brzinu 574,8 km/h.
Nekoliko godina kasnije rekord je skinuo japansko-kineski vlak Maglev, probivši granicu od 600 km/h. Ovdje je dakako riječ o najvećim izmjerenim brzinama, operacionalne su manje no još uvijek impresivne. Popis najbržih vlakova u svijetu praktički se mijenja iz dana u dan i može ovisiti o tome računa li se prosječna, najveća ili putna brzina, ali je nerijetko riječ o vlakovima čije su putne brzine veće od 300 km/h. Među vlakovima na redovitim linijama najbržim se smatra Shanghai Maglev čija je putna brzina 430 km/h, a proizvele su ga tvrtke Siemens i ThyssenKrupp.
Drugi najbrži vlak također prometuje u Kini, a na dionici od Shanghaija do Pekinga juri 380 km/h. Nestvarno brze vlakove mahom odlikuje i specifičan aerodinamički dizajn, nužan za borbu s otporom zraka, ali i visoka razina udobnosti, jer rade na sustavu magnetne levitacije.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.