Prijava
Otpor prema njima nije ograničen samo na prosvjednike. Kamere često napadaju i pojedinci, ponekad iz vrlo osobnih razloga.
Vozači koji putuju kroz Francusku susrest će se js jednom od najgušćih mreža kamera za nadzor brzine u Europskoj uniji. Uz francuske ceste postavljeno ih je oko 4700, ali približno svaka peta trenutačno nije u funkciji. U velikom broju slučajeva razlog nije tehnički kvar, nego namjerno uništavanje.
Kamere se polijevaju bojom, razbijaju, prekrivaju ili pale, a to ej postalo gotovo svakodnevna pojava. U posljednjih deset godina zabilježeno je više od 49.000 napada na uređaje za nadzor prometa. To znači da protivnici nadzora brzine u prosjeku čak trinaest puta dnevno onesposobe neku kameru. Francuski Revizorski sud problem opisuje kao neprekidno ponavljajući vandalizam.
Najviše kamera stradava tijekom velikih prosvjeda i društvenih nemira. Broj uništenih uređaja snažno je porastao tijekom prosvjeda Žutih prsluka 2018. i 2019. godine, kao i tijekom kasnijih blokada koje su organizirali poljoprivrednici. Popravci i zamjene u deset su godina francusku državu stajali oko 177 milijuna eura.
Potpuna zamjena jedne suvremene radarske kamere može stajati čak 200.000 eura. Ipak, otpor prema njima nije ograničen samo na prosvjednike. Kamere često napadaju i pojedinci, ponekad iz vrlo osobnih razloga. Prošle je godine, primjerice, uhićen 78-godišnji umirovljenik koji je kameru namjeravao pogoditi improviziranom napravom napunjenom bojom. Vozačka dozvola bila mu je oduzeta neposredno prije toga.
Ogromasn dio francuskih vozača kamere doživljava prije svega kao sredstvo za punjenje državnog proračuna. U anketi automobilističke udruge LDC više od 90 posto ispitanika izjavilo je da na lokalnim izborima ne bi glasovalo za kandidata koji bi želio postaviti nove kamere u njihovoj općini.
Francusko Ministarstvo unutarnjih poslova odgovara da je približno trećina prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama povezana s prevelikom brzinom ili neodgovornom vožnjom. Protivnici kamera smatraju da bi država više novca trebala ulagati u održavanje cesta, sanaciju rupa i poboljšanje prometne infrastrukture.
Kamere su tijekom 2024. zabilježile prekršaje zbog kojih je izdano 14,1 milijun kazni. Među kažnjenima su i rojnistrani vozači, kojima prekršaj nakon povratka može stići na kućnu adresu. Kazne su u državnu blagajnu donijele 889 milijuna eura, ali taj iznos pokriva tek manji dio ukupnog proračuna za sigurnost prometa, koji iznosi oko 4,8 milijardi eura.
Neke kamere posebno su učinkovite. Uređaj na cesti RN109 nedaleko od Montpelliera zna snimiti više od 1000 prekršaja dnevno, odnosno jedan svakih 85 sekundi. Postavljen je neposredno nakon dionice na kojoj se ograničenje u kratkom razmaku spušta sa 130 na 110, a zatim na 90 km/h. Za mnoge vozače upravo je takav položaj potvrda da kamera nije postavljena samo zbog sigurnosti.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.