U prvih 6 mjeseci 136 mrtvih na cestama

U petak je počela puna turistička sezona, a s njom i jedan od najprometnijih vikenda u godini. Nažalost, najčešće i najcrnjih, kao i cijeli srpanj koji je lani odnio 44 života. Nastavljen je lanjski tragični niz, a 2015. su nas žrtve u prometu vratile tri godine unatrag u ostvarenju ciljeva Nacionalnoga programa sigurnosti u cestovnome prometu u razdoblju 2010.-2020., čiji je konačni cilj broj poginulih u 2020. smanjiti na 215, upola spram broja poginulih u 2010. godini - 426. Podaci o ozlijeđenima u pola godine još nisu objavljeni. No, do konca svibnja dogodilo se 11.730 prometnih nesreća. Teško su ozlijeđene 863, a lakše 4123 osobe, malo manje nego u prvih pet mjeseci 2015.

Statistički se u EU za svakoga poginulog vežu još četiri osobe koje postanu cjeloživotnim invalidima, 10 osoba zadoblje teške, a 40 lakše ozljede. Prema tome, u nas bi uz 136 poginulih u prvih šest ovogodišnjih mjeseci moglo biti i više od još 500 trajnih invalida. A prema broju poginulih u prometu na milijun stanovnika u vrhu smo negativne ljestvice (podaci za 2014.), sa 73 stradala, a prosjek u EU je bio 51.5. Crnju statistiku imaju samo Poljska (84), Rumunjska, Litva i Bugarska (91) te Latvija (106).

Jesmo li učinili sve da ne bude tako? U popriličnoj neimaštini umjestio ulaganja u prevenciju imamo troškove liječenja, gubljenje radnih sposobnosti, ugrožavanje egzistencije cijelih obitelji, a ta socijalna dimenzija EU godišnje stoji oko 100 milijarda eura i Hrvatski udjel u tome je više nego srazmjeran. Na cestama EU-a prošle je godine 26.000 osoba izgubilo život, što je 5500 manje nego 2010. No, nije došlo do poboljšanja na razini EU-a u odnosu na 2014., Komisija procjenjuje kako je lani 135.000 osoba teško ozlijeđeno na cestama EU-a.