Prijava
Za motocikliste je 84 % pregledanih 509 km trase u kategoriji visokoga sigurnosnog rizika (1 zvjezdica)
Promatra li se sigurnost cestovne infrastrukture s aspekta vozača i putnika nijedan segment 502 pregledana kilometra dionica autoceste A3, od ukupno 614 u oba smjera, nije ocijenjen najvišim ocjenama (4 i 5 zvjezdica). Zaključili su to stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti koji su za HAK i Nacionalni program sigurnosti prometa na cestama pregledali 16 dionica između naplatnih postaja Zagreb Istok i Lipovac.
Više od trećine pregledane trase (37,47 posto) ocijenjeno je samo dvjema zvjezdicama (visoka razina rizika), a minimalno prihvatljivom ocjenom 3 zvjezdice (srednje visoka razina rizika) ocijenjeno 62,53 posto trase. Rizik za motocikliste još je veći, jer čak 84,02 posto trase je u kategoriji visokoga rizika (1 zvjezdica).
Procijenjeni troškovi nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica autoceste iznose 163,91 milijun kuna. Takvom investicijom moglo bi se, statistički je procijenjeno, u 20 godina spriječiti oko 1680 prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljedama. Jer bi oko 95,20 posto trase bilo ocijenjeno minimalno prihvatljivom SRS ocjenom 3 zvjezdice. Preostalih oko 4,80 posto trase bilo bi ocijenjeno trima zvjezdicama. Radi usporedbe, štete i troškovi u i nakon samo dviju lanjskih i dviju "starijih" nesreća autobusa na autocestama, s 22 mrtvih, bili su oko 165 milijuna kuna, dakle koliko i investicija o kojoj smo govorili.
Na A3 su se u prošlim godinama dogodile mnoge strašne nesreće. Neke dionice datiraju iz 1970-tih, kao i neki segmenti zaštitnih ograda. One su u donekle dobrome stanju, ali je Hrvatska Pravilnikom o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama propisala obvezu postavljanja zaštitne ograde iz klase H2 u razdjelnom pojasu autoceste.
Nedovoljna je zaštita s desne strane kolnika i povećana mogućnost naleta vozila na opasne objekte uz cestu - veliki broj nezaštićenih stupova javne rasvjete i vertikalne prometne signalizacije na području odmorišta i u vrhu razdjelnih otoka u zonama ulijevanja/izlijevanja prometnih tokova na području čvorišta. Poseban problem su visoki i strmi nasipi te počeci mostova gdje odbojna ograda ne pruža dostatnu sigurnost u slučaju slijetanja vozila s ceste. Postoji i mogućnost slijetanja vozila u duboki odvodni kanal smješten uz autocestu – ustvrdili su stručnjaci s FPZ-a.
No do isteka 2020. malo što će se raditi glede poboljšanja sigurnosti. I dalje će milijuni auta svake godine juriti autocestom s 37,47 posto dionica svrstanih u neprihvatljivo visokorizične kategorije.
Lani se na autocestama dogodilo 2397 nesreća, poginulo je 36 sudionika (89.47 posto više nego 2015.), a ozlijeđena je 551 osoba.
Autocesta A3 dio je X. paneuropskog prometnog koridora, kojim se ostvaruje najkraća i najpogodnija veza između zapadne i jugoistočne Europe, Bliskog istoka i Azije. U europskoj mreži cesta nosi oznaku E-70. Stanje u kakvome jeste zasigurno ne odgovara tok kategorizaciji ni potrebama sigurnosti.
Fakultet prometnih znanosti, kao tehnički partner EuroRAP-a i HAK-a, nositelj je licence za provođenje inspekcija prema EuroRAP protokolima. On je odradio svoju zadaću.
Zvjezdice koje spominjemo Udruga EuroRAP dodjeljuje cestama za sigurnost i izrađuje karte koje pokazuju rizik nastanka prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama kao i onih koje uzrokuju po život opasne ozljede, obavlja i specijalne inspekcije tehničkih značajki cesta te ističe poboljšanja koja se mogu provesti na njima.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.