Početna Magazin 54 pregleda

Glava je ahilova peta

FORMULA 1
Vidi galeriju 1/5
Glava je ahilova peta Glava je ahilova peta Glava je ahilova peta Glava je ahilova peta Glava je ahilova peta

Justina Wilsona ubila je krhotina bolida, Jules Bianci glavom je udario u traktor, Henry Surteesa usmrtio je otkinuti kotač, a Ayrtonu Senni zabio se u glavu dio ovjesa - sve smrti u formulama u zadnjih 20 godina uzrokovale su teške ozljede glave

Nedavna pogibija Justina Wilsona, bivšega F1 vozača na INDYCAR utrci još jednom je pokazala kako je najranjiviji dio tijela vozača otvorenih jednosjeda - glava. Nesretni Wilson nastradao je nakon naleta na otkinuti dio drugoga bolida. Smrtonosne ozljede glave pri velikoj brzini nije mogla spriječiti ni kaciga izrađena najsuvremenijom tehnologijom, kakve se koriste u otvorenim bolidima.

FORMULA 1 | Author: Auto start foto: Auto start

Uz pogibiju Julesa Bianchija, ova nesreća još jednom je potaknula debatu, ali i rad na razvoju sustava dodatne zaštite glave, odnosno djelomičnog ili potpunog prekrivanja kokpita. Tehnologija je to koje će se iz F1 zasigurno preseliti i u ostale jednosjede poput Indycara, pa i onih najmanjih koje služe kao rasadnik kadrova za F1. Prve ideje o zaštiti glave započele su još 2009. nakon što je nastradao Felipe Massa na utrci u Mađarskoj, naletjevši u punoj brzini kacigom na oprugu koja je ispala iz drugoga bolida. Samo tjedan dana prije nesreće Masse smrtno je stadao i Henry Surtees, sin Johna Surtessa, prvaka u Formuli 1 1964., koji je na utrci britanske Formule Renault od udarca otpaloga kotača u kacigu zadobio smrtne ozljede. Na kraju krajeva, upravo od ozljeda glave stradali su Senna, Ratzenberger i mnogi drugi...

FORMULA 1 | Author: Auto start foto: Auto start

Zatvoreni dijelovi kokpita izrađenoga od ugljičnih vlakana najsigurnija su zona, a zbog porebe i želje za dodatnom sigurnosti glave u budućnosti bi se zauvijek mogao izmijeniti izgled bolida. FIA je testirala u potpunosti zatvoreni kokpit sličan onome na lovačkim zrakoplovima, no prozirna pokrivka od polikarbonata za sada se pokazala nedovoljno učinkovitom. Prvi problem su krhotine koje nastaju njezinim pucanjem, a mogle bi ozlijediti čak i gledatelje. Drugi i možda najveći problem je dugotrajnije i teže izvlačenje vozača iz kokpita. Charlie Whiting, direktor utrka Formule 1, koji je ujedno i prvi čovjek F1 kada je sigurnost u pitanju, tvrdi da je samo pitanje vremena kada će predstaviti sustav zaštite glave.

FORMULA 1 | Author: Auto start foto: Auto start

- “Moramo nešto učiniti, čak i ako zaštita nije stopostotna, sve što poboljša dodatno zaštitu biti će sjajno” – rekao je Charlie Whiting. Doduše, i Whiting je priznao da su rezultati dosadašnjih testova pokazali više nedostataka nego prednosti, a Mercedesova “halo” struktura tek će se testirati. Njezin najveći nedostatak je djelomična opstrukcija vidnog polja vozača. F1 timovi su se do sada uspješno odupirali idejama o izgradnji bolida sa zaštitom glave iz jednostavnoga razloga što je otvoreni kokpit integralni dio sporta. 
Najnovije riješenje koje će se testirati na bolidu je Blade koncept, sustav s nizom različitih “noževa” koji bi onemogućavali većim djelovima krhotina udarac u kacigu, a istovremeno ne bi ometali vozača pri izlaženju iz kokpita. Nakon testiranja ovoga sustava i njegove završne evaluacije moguće je da će se zauvijek promijeniti izgled bolida. Formula možda neće biti ista, a sve zbog dodatne protekcije vozača. Internetskim portalima već kruže brojne animacije o mogućemu izgledu bolida formule 1 u skorijoj budućnosti.

FORMULA 1 | Author: Auto start foto: Auto start

Moderne kacige za F1 posljednja su riječ tehnike. Osim što se za svakoga vozača rade ponaosob skeniranjem glave, napravljene su od 120 slojeva karbonskih vlakana. Svako vlakno sačinjeno je od 12.000 niti, a svaka nit 15 je puta tanja od vlasi ljudske kose. Prosječna kaciga ima 16.000 kilometara vlakana, a teži samo 1200 grama. U strukturi kacige još su i kevlar, aramid pa čak i magnezij. Ti materijali omogućuju svojstva poput opterećenja od 55 tona bez deformacija, otpornost na penetraciju objekata brzinom i do 500 km/h uključujući i vizir od polikarbonata, pa čak i izloženost temperaturi od 800 Celzijevih stupnjeva u trajanju od 45 sekundi, a da u unutrašnjosti kacige temperatura ne prelazi 70 stupnjeva. No nažalost i ovako vrhunska tehnologija izrade kacige nekad nije dovoljna da spasi život.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.