U prvoj godini nakon prestanka subvencija za električne aute, tržište ovih vozila se potpuno urušilo i izgubilo čak 27,4 posto. Evo koje su se marke naviše prodavale
Prema podacima Savezne uprave za motorni promet (KBA) u Njemačkoj je prošle godina malo pao broj novoregistriranih vozila, ali je tržište općenito ostalo na stabilno. Ipak, neki su se brendovi uspjeli jako povećati svoju prodaju dok su drugi veliki igrači duboko su zapali u krizu. Također, u prvoj godini nakon prestanka subvencija za električne aute, tržište ovih vozila se potpuno urušilo i izgubilo čak 27,4 posto.
Peugeot i Volvo su veliki pobjednici na tržištu automobila u 2024. godini. Njihove su registracije značajno porasle s 44,0 posto i 39,3 posto. Slijede Citroën (+32,9 %) i Toyota (+27,0 %) sa snažnim stopama rasta. Od njemačkih marki, Porsche je prednjačio rastom od 9,9 posto, dok su VW i Opel također zabilježili blagi plus.
Dva električna brenda Tesla i Polestar koji su bili među najvećim gubitnicima s padom od 41,0 posto i 49,4 posto. Mini , koji je prodao 29,1 posto manje vozila, također je razočarao, a slijede ga Smart (-28,4 posto), Audi (-18,1 posto), Ford (-14,6 posto).
Ukupno gledajući, godišnji rezultat od 2,8 milijuna novih registracija ostao je malo ispod razine iz prethodne godine (-1,0 posto).
Top 10 najprodavanijih marki u njemačkoj 2024 (u prvoj koloni je broj prodanih auta a u drugoj rast ili pad prodaje u postocima)
1. Volkswagen 536.888 +3,4
2. Mercedes 257.888 -7,0
3. BMW 232.886 -0,1
4. Škoda 205,593 +22,0
5. Audi 202,317 -18.1
6. Seat 152,334 +14,9
7. Opel 147.833 +2,2
8. Ford 99,554 -14.6
9. Hyundai 96,365 -9.4
10. Toyota 95,474 +27,0
Zahvaljujući sve većem broju blagih hibrida, hibridna vozila povećala su prodaju 12,7 posto i postigla tržišni udio od 33,6 posto. Plug-in hibridi su također porasli (+9,2 %). Tržište baterijskih električnih vozila izgubilo je mnogo s padom prodaje od 27,4 posto i tržišnim udjelom koji sada iznosi 13,5 posto. Pad je, između ostalog, posljedica ukidanja subvencija za električne automobile.
Benzinski motori su s blagim rastom od 1,4 posto i udjelom od 35,2 posto zadržali vodeću poziciju među vrstama pogona. S druge strane, dizelski automobili pretrpjeli su blagi pad od 0,7 posto, ali su i dalje imali važnu ulogu s tržišnim udjelom od 17,2 posto. Vozila na ukapljeni naftni plin doživjela su umjereni rast (+4, 3%), ali su ostala vrlo rijetka s udjelom od 0,5 posto.
Tržištem su dominirali SUV-ovi s udjelom od 30,2 posto, a slijedi ih kompaktna klasa (18,7 posto). Mali automobili (12,0 %) i automobili srednje klase (9,0 %) ostali su važni segmenti. Viša srednja klasa iznenadila je rastom od 30,5 posto i dosegnula udio od 4,0 posto. Emisije CO2 porasle su po prvi put nakon nekoliko godina. Novi su automobili u prosjeku emitirali 119,8 g/km, što je povećanje od 4,2 posto.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.