U nas ih ima više od 200, još toliko ih se gradi ili planira, razriješili su zastoje na raskrižjima, promet učinili sigurnijim. Ali, kroz njih se i dalje vozi previše onih koji ne znaju osnovna pravila prometovanja kružnim tokovima
Inače, sve priče o kružnim prometnim tokovima u Hrvatskoj, iliti rotorima, započinju i završavaju se zagrebačkim rotorom u Remetincu. I danas, nakon tri i pol desetljeća korištenja, izbjegavaju ga mnogi, kandidati u autoškoli, početnici i nesigurni vozači, a ni iskusnima nije drag. Nije šala – neki Karlovčani aute ostavljaju na Areninu parkiralištu jer se ne usude autom uči u taj rotor s vanjskim promjerom 74 metra, kojim svaki dan prođe oko 100 tisuća vozila, dvostruko više od njegova kapaciteta. Gužve su svakodnevne, a u devet godina, od 1997. do 2006., zabilježeno je 2700 prometnih nezgoda s 216 ozlijeđenih osoba. Bilo je i poginulih.
No, Grad Zagreb već desetak godina najavljuje rekonstrukciju, ali tek prije nešto više od tjedan dana gradonačelnik Bandić napokon je službeno otvorio radove na 'rotoru', koji će trajati ukupno dvije godine, potrošiti preko 200 milijuna kuna, ali i razrješiti jedan od ključnih problema prometa u Zagrebu.
Niču kružni tokovi kao gljive poslije kiše, ima ih više od 200, novi su već u planovima ili fazama započete izgradnje. Osijek je nedavno dobio prvi turborotor u Hrvatskoj, njegova posebnost je to što su prometne trake fizički odvojene, pa vozači unaprijed moraju znati na kojemu izlazu žele izaći. Struka tvrdi – tako je sigurnije.
Postavljena je prometna signalizacija, dakle, nema prestrojavanja unutar kružnoga toka, pa imamo manje konfliktnih točaka, naprednija verzija kružnih tokova je sigurnija, ima bolju protočnost. Ima ih podosta u skandinavskoj Europi, baltičkim državama, Austriji, Sloveniji, Njemačkoj... Strašno je puno novca u nas uloženo u rotore, bit će još više. No, jedan problem nije riješen, a neće, čini se, zadugo ni biti. Ljudski faktor.
Naime, vozeći se svakodnevno ili povremeno kroz kružne tokove morate biti skoncentrirani kao da ste u bolidu Formule 1. Ne zbog jurnjave, nego zbog toga što velika većina vozača ne zna osnovne propise vožnje u kružnome toku. U većini slučajeva nitko ne zna kada će netko i gdje izaći iz njega.
Program edukacije o vožnji po kružnim tokovima! Da, i to postoji, hvalabogu, a činilo se kao šala kada ga je na sastanku čelnika Primorsko-goranske županije najavio župan Zlatko Komadina. Program je pokrenut jer se mnogi vozači ne snalaze na dvotračnim tokovima. Posve je sigurno kako bi šest osnovnih pravila vožnje u kružnome toku, kada bi ih sudionici u prometu poznavali i primjenjivali, spriječilo stradavanje mnogo ljudi, velike štete, ubrzalo promet, uštedjelo novac... Ni mediji puno ne doprinose razrješenju problema koji je u suvremenom svijetu nepoznat ili zanemariv.
Pravila prometovanja u kružnome toku:
- Promet se odvija u kružnom smjeru, obrnuto od kretanja kazaljke na satu – sukladno prometnome znaku „kružni tok prometa“.
- Na svim kružnim tokovima vozila koja se nalaze u kružnome toku imaju prednost prolaska ako prometnim znakovima nije drukčije određeno.
- U kružni tok se ulazi bez pokazivača smjera.
- U kružnome toku se ne koristi lijevi pokazivač smjera.
- Prije izlaska iz kružnoga toka obvezno se desnim pokazivačem smjera obavještava druge sudionike o namjeri izlaska. To je važno, kako onome tko vaš prolazak čeka da bi se uključio, tako i onome iza vas, koji kani skrenuti i očekuje vaš brži odlazak.
- Zabranjeno je zaustavljanje i parkiranje i u kružnome toku i u zoni kružnog toka.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Autostart.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Autostart.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
bjuk44
Korisnicko_ime
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.