Novi ministar prometa: 'Nema prepreka za vinjete'

Vinjete već za nekoliko mjeseci? Lako je moguće. Oleg Butković, član Predsjedništva HDZ-a, dobio je povjerenje Tihomira Oreškovića, mandatara nove Vlade! Novoimenovani ministar prometa u ekskluzivnome je razgovoru za Auto start nedavno bio predstavio ideje koje bi iz temelja trebale razdrmati postojeći sustav naplate autocesta, odnos prema ridikuloznoj ideji o njihovoj prodaji, ideje o nacionalnome programu sigurnosti u prometu, o mjerama koje bi trebale podmladiti hrvatski vozni park čija je prosječna starost 13,6 godina!
Sve je i prije nekoliko mjeseci upućivalo kako će se morati na jedan sasvim drugčiji način tretirati promet, a posljednje vrijeme čak je i sada već bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić ostavio mogućnost da vinjete budu jedno od središnjih pitanja, da se preispita odluku o prodaji autocesta stranim koncesionarima.

foto: Arhiva Auto start

Odustalo se i od monetizacije 1060 km autocesta kojima gospodare HAC i ARZ. Odustalo se i od davanja koncesije strancima te ostavila mogućnost da ih se ponudi hrvatskim fondovima. Važan je to signal, a vinjete su jedno od većih obećanja koje je u predizbornoj kampanji dao HDZ. Oleg Butković, novi ministar prometa, zalaže se za pravedniji vinjetni sustav naplate. 
Bezbroj je i drugih razloga koji daju za pravo svima koji godinama pokušavaju uvjeriti vlastodršce kako su vinjete bolje, sigurnije i pravednije rješenje za vozače u Hrvatskoj. Države u okružju (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka…) imaju vinjetni sustav pa zarađuju i dvostruko više po kilometru autoceste nego mi. Što tek reći na to što se za cijenu slovenske cjelogodišnje vinjete može samo dvaput putovati po A1 od Varaždina do Ploča i natrag. Slovenci i svi vozači u državama koje imaju vinjetni sustav auteceste mogu koristiti do mile volje. Zar autoceste ne donose višestruko veću sigurnost, zar se na taj način ne rješava i preopterećenost lokalnih prometnica kamionskim prometom koji ih zbog skupoće cestarina izbjegava?

foto: Arhiva Auto start

Tisuće je razloga za vinjete i stotinu je puta manje razloga za podržavanje postojećeg sustava naplate. Već vulgarana matematika vrišti i upozorava kako su vinjete višestruko isplativije za Hrvatsku.
Pretprošle su godine HAC i ARZ zaradili od naplate autocesta približno dvije milijarde kune, a kad bi hrvatska država napravila ono što Nijemci kane uskoro učiniti prihodi, a još više zarada, višestruko bi se uvećali. Pod pretpostavkom da je moguće vinjetu prodavati za osobna vozila po cijeni od 130 eura i da će je imati svaki osobni auto registriran u Hrvatskoj proračun bi se napunio sa 1,5 milijarda. Od 14,4 milijuna stranaca u osobnim autima, koliko ih je lani ušlo u Hrvatsku, dalo bi se inkasirati dodatnih 1,1 milijardu kuna. Za očekivati je i najmanje pola milijarde od teretnoga prometa, a što tek reći na neizravnu korist od pojačana prometa. Veća prodaja na benzinskim crpkama, bolja popunjenost motela, ugostiteljskih objekata uz autocestu... Gruba računica otkriva kako bi se prihodi mogli u kratkome razdoblju povećati za milijardu kuna, a posebna je priča i dobit. Ona je u većini zemalja pod vinjetama i dvostruko veća nego u Hrvatskoj. Istodobno, samo na plaće uposlenika u nas, na naplatnim kućicama potroši se približno pola milijarde kuna.

Evo što je bio najavio Oleg Butković u našim novinama. 
- Tako što prepustiti strancima bila bi neoprostiva pogreška - tvrdi najavljujući kako će vinjetni sustav zasigurno biti uveden što prije te dodaje kako je dojučerašnja vladajuća garnitura pokušala prodati (dati u koncesiju) autoceste strancima samo radi krpanja proračunske rupe i smanjivanja deficita.

"Osvrt..." dr. sc. Mate Kosora
Javnosti je dostupna samo jedna jedina ozbiljna studija o uvođenju vinjeta za sva cestovna vozila u Hrvatskoj (Ivan Dadić i suradnici s Prometnog fakulteta). Još je 2008. ukazala na mnoge prednosti takvoga sustava, ali je danas, nakon velike bure koju je podigla, prekrivena debelim slojem mediijske prašine. U ovome trenutku značajnu bi ulogu mogao odigrati Osvrt na predloženi model monetizacije autocesta u Hrvatskoj, iz 2013., čiji je autor dr. sc. Mate Kosor, asistent na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Zadru. Taj mladi znanstvenik matematikom, statistikom i gospodarskom logikom vodi i laike i političare i svoje kolege ka konačnim rješenjima, ponajprije prema vinjetama.
- Financijske potencijale uvođenje vinjeta potrebno je dublje ispitati. Bilo bi vrijedno razviti model i izmjeriti parametre, koji bi na razini RH pomogli razumjeti sve javne posljedice postupaka poput promjene cijena, trošarina, politike naplate i dostupnosti autoceste. Bez modela, u praksi nije moguće riješiti zadaću - naglašava Mate Kosor.
- Dakle, ako Vlada RH odustane od korištenja javnih poduzeća u rješavanju socijalnih pitanja te potakne optimiziranje troškovne i prihodovne strane HACONC-a, efikasnost poslovanja autocesta može se značajno poboljšati. Naprimjer, sustav naplatnih kućica povećava troškove naplate cestarine, omjer zaposlenih u naplati i ostalih zaposlenih, te udio plaća u operativnim troškovima, koji je najmanji u Austriji gdje nema naplatnih kućica, nešto veći u Sloveniji gdje su naplatne kućice zadržane za teretna vozila, a u Hrvatskoj je očekivano značajno veći zbog naplate na naplatnim kućicama za sva vozila.
Ukazuje i na pozitivne efekte djelimičnoga ukidanja ručne naplate kod koncesionara u Hrvatskoj. BINA-Istra ima značajno veću gustoću naplatnih čvorova i prometa, ali manji omjer zaposlenika u naplati i upravljane duljine autoceste.

foto: Arhiva Auto start

Uvela je potpuno automatiziranu naplatu na nekim čvorovima, gdje se u razdobljima niskog intenziteta prometa (zimi, noću) zbog smanjenja troškova potpuno povlače djelatnici naplate. Krajem 2012. postignut je omjer od oko 7 blagajnika po naplatnome čvoru, dok za usporedbu ARZ i HAC imaju dvostruko više. U sustavu bez naplatnih kućica Austrija ima samo 0,3 zaposlena u naplati po kilometru autoceste, dok je u Sloveniji isti pokazatelj dvostruko veći.
Tekuće prestruktuiranje ARZ-a i HAC-a u HACONC i mogući dogovori s dva druga koncesionara mogli bi se izvesti na put jedinstvenoga prijelaza na plaćanje vinjetama. A porezni obveznici u RH preferiraju prebacivanje troškova autocesta na strane državljane koji koriste autoceste, na tranzitni i turistički promet u Hrvatskoj, jer je njihov interes smanjenje poreznih davanja i cijena koje plaćaju za korištenje autocesta. A kolike su te cijene svi dobro znamo, jer najčešće zaobilazimo autoceste. Samo jedno duže putovanje s kraja na kraj Hrvatske i natrag ravno je možebitnoj cijeni godišnje vinjete u nas, ili je neznatno jeftinije.
Bez obzira tko će i kako upravljati autocestama i hoće li u neko dogledno vrijeme vlasnici i korisnici automobila cestarine i autocestarine plaćati na temelju korištenja, a prema podacima iz sustava satelitskoga praćenja, vinjete imaju svoje praktično mjesto u hrvatskoj sadašnjosti i bliskoj budućnosti. Na zadovoljstvo svih – i korisnika i onih koji njima upravljaju i državnoga proračuna.

OČEKIVANI GODIŠNJI PRIHODI OD VINJETA: 410.684.350 EURA ili 3.121.201.060 KN

+ POVEĆANJE 43%

GODIŠNJI PRIHODI 2014.: 263.157.000 EURA
2.000.000.000 KN

5 RAZLOGA ZA VINJETE

1. ODUSTAJANJE OD MONETIZACIJE
2. PAD KUKURIKU KOALICIJE
3. HDZ STRATEŠKI ZA VINJETE - ŠTO PRIJE
4. ZEMLJE OKRUŽJA IMAJU VINJETE
5. NJEMAČKA IH UVODI OVE GODINE

foto: Arhiva Auto start

Oleg Butković, član Predsjedništva HDZ-a i ministar Prometa razgovoru za Auto start je otkrio:

Uvest ćemo vinjete i udvostručit promet

Prema kalkulacijama novisnih stručnjaka cijena jednogodišnje vinjete mogla bi stajati približno 130 eura

… i to po uzoru na postojeći slovenski model i prijedlog novog njemačkog zakona, a ordinarna je glupost prodati autoceste strancima, jer one su nacionalno blago neprocjenjive vrijednosti

Čista je glupost staviti na prodaju gotovo 1200 km autocesta i prihodovati najviše 3,5 milijardi eura, kad smo kilometer znali platiti i 9 milijuna eura, kad auto ceste realno vrijede i tri puta više…

Vinjete su jedino pravo rješenje, kazao nam je Oleg Butković, HDZ-ov gradonačelnik Novog Vinodolskog, član Predsjedništva stranke koju se najviše pita u ovom trenutku za budućnost u ekskluzivnom interviewu koji nam je dao tijekom predizborne kampanje. Ono što je pred par mjeseci bilo tek razmišljanje tada u promet najupućenijeg političara sada bi moglo postati stvarnošću. Oleg Butković jedan od najizglednijih kandidata za mjesto ministra prometa koji se zalaže za posve drukčiji pristup hrvatskim autocestama, sigurnosti u prometu, obnovi sve starijeg voznog parka… Po njemu autoceste nismo trebali ni graditi ako ih namjeravamo prodati. S tako vrijednom imovinom igraju su oni koji žele prije svega zakrpati proračunske rupe, smanjiti proračunski deficit, kvazi stručnjaci koji su naše najveće blago pretvorili u mrtve kapitale… 
- Takav pogled na rješavanje hrvatskih problema možda je primjeren samo financijašima i bankarima, ministru financija, ali ne i nama koji znamo da se na izgrađenoj cestovnoj infra strukturi da odlično zarađivati i gospodariti, tvrdi Oleg Butković za kojeg su autoceste sve samo ne na prodaju. 
- One su nacionalno blago s kojim se nije dobro gospodarilo i ne treba ih budzašto prodavati samo da bi se Hrvatska rješila duga. Sasvim suprotno, na njima se da zarađivati, a vinjete su jedno od središnjih pitanja. Učiniti ćemo sve kako bi ih Hrvatska što prije uvela. Nema tu prevelike mudrosti. Matematika je jača od politikanstva. Mi ćemo autocestama, koje su hrvatsko nacionalno blago, bolje upravljati. Lijepo ih je vidjeti ljeti kad su prepune automobila, no čim turistička sezona prođe avetinjski su prazne. Zašto smo ih gradili? Da budu mrtvi kapitali, da ih zbog neimaštine zaobilazimo u velikome luku…? - riječi su člana Predsjedništva HDZ-a i koordinatora za VIII. izbornu jedinicu. Butković je posve u pravu kad upozorava na njihovu neiskorištenost. S prosječnim dnevnim prometom od samo 12.000 auta na godišnjoj razini teško bi u bilo kojoj naplatnoj varijanti mogle biti profitabilne. Donja granica isplativosti je promet od 16.000 auta dnevno, a taj prosjek drži jedino A3 dionica koja povezuje Zagreb s Lipovcem. Za Butkovića je primarno građanima omogućiti što jeftinije korištenje autocesta i natjerati teretna vozila da se maknu s državnih i lokalnih cesta.

Većina država u okružju ima vinjetni sustav i zarađuje dvostruko više nego mi, iako neke imaju i upola manje kilometara autocesta, a godišnju vinjetu prodaju i po 138 eura, poput Mađarske

- Bilo bi normalno udvostručiti promet, dodatno povećati prihod od teških vozila koja sada siju strah po Podravskoj, Jadranskoj, Ličkoj magistrali... Imamo apsurdnu situaciju da kamiondžije zbog enormnih cijena zaobilaze autoceste u velikome luku. I dok ih na suvremenim prometnicama između Zagreba i Lipovca, baš kao i između Zagreba i Ploča, nećete vidjeti u velikom broju, tako nije na zagrebačkoj obilaznici. Žalosno je gledati kako gubimo novcac, kako teretnjaci od Bregane do Osijeka voze zaobilazno, koriste autocestu do Sv. Helene (Zelina), a onda modernu i brzu cestu do Cugoveca (sveukupno i više od 80 km). Nakon toga skreću na Podravsku magistralu kako bi izbjegli naplatu - govori Butković.
Upravo na prometovanju teških vozila po slovenskim autocestama DARS najviše zarađuje. U susjednoj državi su nemilosrdni prema njima i naprosto su ih natjerali na autoceste i na plaćanje. Slično postupaju i u drugim državama koje imaju vinjetni sustav. 
Tisuće je i drugih razloga za vinjete i stotinu je puta manje razloga za podržavanje postojećeg sustava naplate. Već vulgarana matematika vrišti i upozorava kako su vinjete višestruko isplativije za Hrvatsku. Prema prvim procjenama cijena jednogodišnje vinjete trebala bi biti približno 130 eura.

foto: Arhiva Auto start

Njemačka - Vinjeta za 10 dana 5 eura
I u Njemačkoj vinjete će “pogoditi” uglavnom strance jer će Nijemci za to biti oslobođeni dijela poreza pa u konačnici neće osjetiti taj trošak. Najjeftinija vinjeta stajat će u njih pet eura i vrijediti deset dana, ali može biti i skuplja, ovisno o ispuštanju plinova i sl. Dvomjesečna će stajati oko 30, godišnja oko 130 eura. Važit će na svim cestama kako ne bi bilo skretanja vožnje na besplatne pravce. Za vlasnike vozila sa stranim tablicama cestarina se neće naplaćivati na saveznim cestama kako se ne bi omeo promet na područjima uz granicu. Europska komisija prosvjedovala je protiv donošenja ovoga zakona… Najvjerojatnije zbog toga nije još u funkciji Zakon o vinjetama koji je sredinom prošle godine donio Njemački parlament i koji je izrijekom naložio da se vinjete počnu primjenjivati od 1. siječnja 2016. Pitanje je dana kad će vinjete i u Njemačkoj zaživjeti.

I Švicarska “guli” strance
I u Švicarskoj je troškovni teret prenesen velikim dijelom na strana vozila: postoji samo jedna vinjeta, vrijedi 14 mjeseci – naprimjer aktualna od 1. prosinca 2014. do 31. siječnja, a stoji 40 CHF /odnosno 33 €. Uđete li u Švicarsku, kao što se nama događa svake godine, samo na dan ili dva, platit ćete koliko i svaki korisnik Švicarac, na njegovo veliko zadovoljstvo, za cijelu godinu. A ta 33 eura stanovniku npr. Trakošćana dovoljna su samo za putovanje osobnim vozilom autocestom do Ploča u jednome smjeru. I, možda, za jednu kavicu.

Vinjete privukle aute s lokalnih prometnica - udostručio se broj vozila na autocesti
U zemljama gdje se cestarina za osobna vozila naplaćuje vinjetom standardna je njihova ponuda strukturirana u 3 razreda: 7 do 10 dana, 1 do 2 mjeseca i godina dana. Sezonalnost u korištenju autoceste tako je u funkciji smanjenja troška korištenja domaćem stanovništvu. Najistaknutiji primjer je Slovenija gdje vozači koji koriste njihove autoceste radi putovanja na odmor u trajanju naprimjer tjedan dana ili dulje plaćaju čak oko trećinu cijene njihove godišnje vinjete. Kada su Slovenci 2008. uveli vinjete, iako usred gospodarske krize, lokalno je stanovništvo udvostručilo korištenje autocesta, jer im je to bilo isplativo unatoč velikoj cijeni.

Vinjete su spas i za ostale prometnice - Sigurnije po lokalnim cestama
Veliki dio novca iz trošarina od goriva umjesto na dogradnju i održavanje autocesta preusmjeren je na održavanje (krpanje) drugih prometnica, pa se taj novac nadomješta skupim i preskupim kreditima… A većinu ih uništavaju i osobna i teška vozila koja bježe od skupih cestarina. Njihovo preusmjeravanje povoljnim vinjetama na autoceste spasilo bi državne, županijske i lokalne prometnice. A malo bi štetilo autocestama. Prihvaćeni parametri kod projektiranja autoceste računaju da jedno teretno vozilo ili autobus pridonose trošenju kolnika kao oko 1000 osobnih vozila.

Plaćanje cestarina u Europi
Vinjetama se autocestarina naplaćuje u Austriji, Bugarskoj, Sloveniji, Češkoj, Rumunjskoj, Švicarskoj i Mađarskoj (teretna vozila ukupne dopuštene mase iznad 3,5 t moraju kupiti uređaj za elektronsku naplatu).
Kao u Hrvatskoj cestarine se naplaćuju na naplatnim postajama nakon korištenja autoceste u Francuskoj, Makedoniji, Norveškoj, Poljskoj, Portugalu, Srbiji, Španjolskoj, Turskoj, Velikoj Britaniji, Grčkoj, Irskoj i Italiji.
Ne naplaćuju se cestarine u Albaniji, Belgiji, Danskoj, Crnoj Gori, Finskoj, Njemačkoj, Latviji i Litvi.
U Švedskoj su vinjete za osobna vozila uvedene od veljače.

Cijene vinjeta u EU državama za osobne aute
GODIŠNJE TJEDNE (ili 10 dana)
1. SLOVENIJA 110 eura 830 kn 7,5 eura 57 kn
2. MAĐARSKA 138 eura 1031 kn 9,4 eura 71 kn
3. AUSTRIJA 84,4 eura 641 kn 5 eura 38 kn
4. SLOVAČKA 50 eura 378 kn 10 eura 76 kn
5. ČEŠKA 52 eura 392 kn 11,5 eura 87 kn
6. ŠVICARSKA 33 eura 250 kn 
7. NJEMAČKA 2016. 130 eura 988 kn
8. HRVATSKA ? 130 eura 988 kn 10 eura 76 kn

NUMEROLOGIJA
16 milijuna osobnih vozila na autocesti godišnje
14,4 milijuna stranih vozila na HR cestama
1416,5 km autocesta u HR
1200 kilometara pod naplatom države (HAC i ARZ)
1.934.811 registriranih vozila
1.474.495 osobnih automobila
143.660 teretnih vozila
59.643 motocikala
5040 autobusa

SLOVENSKI POKAZATELJI - Vinjete im donijele 59 posto više prihoda
Slovenija je u prvih šest mjeseci ove godine povećala prodaju vinjeta za osobna vozila šest posto prema istom razdoblju lani, na više od 155.000 komada te od njih uprihodila 65,6 milijuna, a s naplatom cestarina za teretna vozila ukupno 158,4 milijuna eura. Tvrtka DARS, koja upravlja sa 612 kilometara državnih autocesta i brzih cesta, imala je čistu dobit 28,9 milijuna eura. A to je bilo u razdoblju prije nego što će milijuni auta pregaziti Sloveniju na putu do Hrvatske i u povratku iz naših ljetovališta. Operativna dobit po "upravljanome kilometru" od 2007. do 2010. porasla je 59 posto.

foto: Arhiva Auto start