Prijava
Novo veliko istraživanje ADAC-a objašnjava zašto električni romobil može biti mnogo opasniji nego što na prvi pogled izgleda
Električni romobili u samo nekoliko godina od simpatične alternative automobilu postali su jedan od kontroverznijih sudionika gradskog prometa. I u Hrvatskoj je sve glasniji otpor njihovoj vožnji po nogostupima i pješačkim zonama, a zahtjevi za strožim pravilima više se ne mogu jednostavno odbaciti kao netrpeljivost prema novom obliku prijevoza. Brojke su ozbiljne. Tijekom 2025. u Hrvatskoj je zabilježeno 640 prometnih nesreća u kojima su sudjelovali električni romobili, čak 63 posto više nego godinu ranije. Dvije osobe su poginule, 206 ih je teško, a 324 lakše ozlijeđeno.
Trend se nastavio i 2026. Do 20. svibnja policija je već evidentirala 154 nesreće, šest posto više nego u usporedivom razdoblju prethodne godine. Posebno zabrinjavaju djeca i maloljetnici: do tada su sudjelovali u 64 nesreće, uz 11 teško i 31 lakše ozlijeđenih. Nije zato čudno da je ovog ljeta u saborsku proceduru stigao i prijedlog kojim bi se romobilima zabranila vožnja po nogostupima i pješačkim zonama te dobna granica podigla sa 14 na 16 godina. Predlagatelji su, pozivajući se na podatke MUP-a od zakonskog reguliranja romobila 2022., naveli šest poginulih i 1650 ozlijeđenih.
Sličan, još izraženiji razvoj događaja bilježi Njemačka, a novo veliko istraživanje ADAC-a objašnjava zašto električni romobil može biti mnogo opasniji nego što na prvi pogled izgleda.
Mali kotači stvaraju veliki problem
U Njemačkoj je tijekom 2025. evidentirano 16.496 nesreća s električnim romobilima u kojima je netko ozlijeđen ili poginuo, čak 38,1 posto više nego godinu ranije. Poginulo je 38 ljudi, a prema službenim podacima 1895 osoba teško je ozlijeđeno. Od 2021. broj stradalih korisnika romobila gotovo se utrostručio.
ADAC je zato analizirao nesreće od 2021. do 2025. te razgovarao s traumatolozima. Jedan od glavnih problema krije se u samoj konstrukciji. Romobil ima male kotače, kratki međuosovinski razmak, usku platformu i vozača koji stoji uspravno. Rupa, rubnik ili veća neravnina koju bi automobil ili bicikl prošli bez većih posljedica mogu naglo zaustaviti prednji kotač romobila i katapultirati vozača preko upravljača.
Tada najčešće stradavaju glava i lice te ruke kojima vozač pokušava ublažiti pad. Liječnici redovito susreću prijelome ručnog zgloba, podlaktice, ključne kosti i ramena, a u težim slučajevima ozljede mozga, lica i prsnog koša. Hrvatski liječnici upozoravaju na isti obrazac, posebno kod djece i mladih, kod kojih su zabilježene ozbiljne ozljede glave zbog vožnje bez kacige.
Za tešku nesreću nije potreban automobil
Jedan od najupečatljivijih ADAC-ovih zaključaka jest da ozbiljna nesreća uopće ne zahtijeva sudar s drugim vozilom. Gotovo svaki treći njemački slučaj bio je samostalni pad, a polovica poginulih vozača romobila stradala je upravo bez drugog sudionika.
Automobil ipak ostaje najčešći protivnik u sudarima. Kod nesreća s više sudionika vozačima romobila u oko polovice slučajeva pripisana je glavna odgovornost, a taj udio raste na 89 posto kod sudara s pješacima. Rizik dodatno povećavaju vožnja jednom rukom, korištenje mobitela, prijevoz druge osobe ili vješanje tereta na upravljač.
Mladi su posebno izloženi. U Njemačkoj je 53,6 posto ozlijeđenih vozača tijekom 2025. bilo mlađe od 25 godina. U Hrvatskoj policija upozorava na isti problem: osobe mlađe od 14 godina romobil uopće ne smiju voziti, ali se ipak pojavljuju među stradalima. Policija također navodi da maloljetnici često voze u paru, bez kacige ili koriste romobile čije performanse prelaze zakonske granice.
Alkohol posebno pogoršava posljedice
ADAC upozorava i na kombinaciju romobila i alkohola. Više od polovice analiziranih teških nesreća dogodilo se između 18 sati i šest ujutro, a velik dio tijekom vikenda. Alkohol ne povećava samo vjerojatnost pogreške nego mijenja i način pada. Trijezan vozač često stigne instinktivno ispružiti ruke, dok alkohol usporava reakciju i narušava ravnotežu pa osoba češće izravno udara glavom, licem ili prsima u podlogu.
I hrvatska policija ima problema s ponašanjem korisnika. U samo jednom tjednu pojačanog nadzora u lipnju 2026. kontrolirana su 1844 osobna prijevozna sredstva, a 478 vozača bilo je u prekršaju. Čak 369 nije nosilo obveznu kacigu, a deset ih je vozilo pod utjecajem alkohola.
Hrvatska već ima stroga pravila, problem je i njihovo poštivanje
U Hrvatskoj je električni romobil po zakonu "osobno prijevozno sredstvo". Vozač mora imati najmanje 14 godina, kaciga je obvezna, na romobilu se smije voziti samo jedna osoba, a zakonski dopuštena vozila ne smiju moći razviti više od 25 km/h niti imati trajnu snagu elektromotora veću od 0,6 kW. Prednost imaju biciklističke staze i trake, a kada ih nema sadašnji zakon dopušta kretanje površinama namijenjenima pješacima.
Upravo posljednje pravilo danas izaziva najviše rasprava. Pješaku je teško prihvatiti vozilo koje mu gotovo nečujno prilazi brzinom od 20 ili 25 km/h, dok vozač romobila bez biciklističke infrastrukture često nema razumnu alternativu. Problem se zato teško može riješiti samo zabranama.
ADAC-ovi podaci ipak vrlo jasno pokazuju što pojedinac može učiniti odmah: nositi kacigu, ne voziti nakon konzumiranja alkohola, držati obje ruke na upravljaču, ne prevoziti drugu osobu i znatno usporiti na lošem asfaltu, među pješacima i kod rubnika. Romobil nije igračka samo zato što je malen. Fizika pada pri 20 ili 25 km/h potpuno je ista bez obzira na to ima li ili nema vozilo sjedalo, registarsku pločicu ili četiri kotača.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.