Ove godine obilježava se 140 godina od patenta prvog automobila, izuma koji je trajno promijenio način kretanja i postavio temelje moderne automobilske industrije
Automobil kakav danas poznajemo nastao je 29. siječnja 1886. godine, kada je Carl Benz prijavio patent za svoje motorno vozilo. Taj se dokument danas smatra "rodnim listom automobila" i upisan je u UNESCO-ov registar “Memory of the World”. U 2026. godini, dakle, obilježavamo 140 godina od prvih koraka koji će kasnije prerasti u Mercedes-Benz i 140 godina od prvog automobila na svijetu. Zanimljivo, ove godine će i sam Mercedes-Benz proslaviti svoj 100. rođendan jer je tvrtka pod tim nazivom formalno osnovana 26. lipnja 1926. godine.
Carl Benz
Dva izumitelja, jedan smjer
Razvoj automobila krajem 19. stoljeća odvijao se paralelno na nekoliko lokacija. Dok je Carl Benz u Mannheimu radio na motornom vozilu s tri kotača, Gottlieb Daimler i Wilhelm Maybach u Cannstattu su razvijali benzinski motor i ugrađivali ga u kočiju, stvarajući prvo motorno vozilo s četiri kotača. Iako se Benz i Daimler nikada nisu osobno upoznali, njihovi su izumi postavili temelj industrije koja će obilježiti 20. stoljeće.
Praktičnu vrijednost automobila vrlo je rano dokazala Bertha Benz. Godine 1888. bez ikakve logističke potpore odvezla je prvo dugo putovanje automobilom, od Mannheima do Pforzheima i natrag, oko 105 kilometara. Taj pothvat pokazao je da automobil nije samo tehnički kuriozitet, nego buduće sredstvo svakodnevne mobilnosti, sposobno savladati stvarne uvjete na tadašnjim cestama.
Rađanje modernog automobila
Prava tehnička prekretnica dogodila se 1900. godine s modelom Mercedes 35 hp, koji je konstruirao Wilhelm Maybach na zahtjev Emila Jellineka. Vozilo se u potpunosti odmaknulo od koncepcije zaprežnih kola s motorom. Imalo je dugi međuosovinski razmak, širok trag kotača i nisko težište. Smatra se prvim modernim automobilom i prvim koji je nosio ime Mercedes, prema Jellinekovoj kćeri Mercédès.
Spajanje tvrtki Benz & Cie. i Daimler-Motoren-Gesellschaft 1926. godine stvorilo je Daimler-Benz AG i označilo službeno rođenje marke Mercedes-Benz. Tada nastaje i danas prepoznatljivi znak, trokraka zvijezda okružena lovorovim vijencem, sa svoja tri kraka simbol ambicije na kopnu, moru i u zraku.
Ikone koje nadilaze vrijeme
Povijest marke ispisana je i nizom modela koji su nadrasli svoju izvornu namjenu i postali kulturni simboli. Među njima posebno mjesto zauzima 300 SL "Gullwing" iz 1954. godine, s cjevastim okvirima i krilnim vratima, koji je 1999. proglašen sportskim automobilom stoljeća. Jednako snažan simbol luksuza bio je veliki 600, omiljeno vozilo bogataša i diktatora diljem svijeta, dok je S-Klasa, uvedena 1972. godine, desetljećima definirala pojam reprezentativne limuzine.
Terenska G-Klasa, predstavljena 1979., zadržala je osnovnu konstrukciju i karakter sve do danas, dok je CLS početkom 21. stoljeća otvorio potpuno novu nišu četverovratnih coupea. Svaki od tih modela u svoje je vrijeme pomicao granice dizajna, tehnologije ili imidža.
Posebno poglavlje su auti koji su danas ekstremnih vrijednosti na tržištu kolekcionarskih automobila. Mercedes-Benz 300 SLR Uhlenhaut Coupé postao je najskuplji automobil ikad prodan na aukciji, s cijenom od 135 milijuna eura, dok su i drugi povijesni modeli marke među najtraženijima na svijetu.
Motorsport i prestiž
Natjecanja su oduvijek bila laboratorij za razvoj tehnologije. Od prvih utrka krajem 19. stoljeća, preko slavnih Srebrnih strijela tridesetih i pedesetih godina, pa sve do moderne Formule 1, Mercedes-Benz je koristio automobilski sport kao poligon za testiranje rješenja koja su kasnije nalazila put u serijske automobile. Rekordi, poput onog najslavnijeg, kada je Rudolfa Caracciola 1938. u modificiranom Mercedes-Benzu W125 postigao 432,7 km/h na njemačkom autobahnu, i tako dominantno srušio svjetski brzinski rekord, dodatno su učvrstili imidž tehničke izvrsnosti.
Sigurnost kao temelj identiteta
Jedno od područja u kojem je Mercedes-Benz ostavio najdublji trag u industriji je sigurnost. Godine 1959. u limuzinama serije W 111 uveden je koncept sigurnosne karoserije s deformacijskim zonama sprijeda i straga te čvrstom putničkom ćelijom u sredini, rješenje koje je razvio Béla Barényi. Taj je pristup promijenio filozofiju konstrukcije vozila i postao temelj pasivne sigurnosti kakvu danas uzimamo zdravo za gotovo.
Uslijedila su sustavna crash testiranja, a zatim i niz aktivnih sigurnosnih sustava. ABS je 1978. debitirao u S-Klasi, a ESP sredinom devedesetih. Danas se ta tradicija nastavlja kroz napredne sustave pomoći vozaču, koji imaju cilj spriječiti nesreće ili barem ublažiti njihove posljedice.
Nasljeđe koje možete doživjeti
Cjelokupna povijest marke danas je dostupna javnosti u impozantnom Mercedes-Benz Museumu u Stuttgartu. Muzej, otvoren 2006. godine, posjetilo je do danas više od 14 milijuna ljudi, a njegova arhitektura, inspirirana dvostrukom spiralom DNK, simbolizira neprekinuti razvoj marke od 1886. do danas. U svakom slučaju riječ je o jednom od najboljih auto muzeja na svijetu, koji bi svaki iskonski ljubitelj automobila barem jednom trebao posjetiti.
Mercedes je svoju obljetnicu odlučio obilježiti nizom događaja, a sve je započelo 29. siječnja 2026. svjetskom premijerom nove generacije S-Klase, modela koji desetljećima služi kao mjerilo luksuza, sigurnosti i tehnološkog napretka. U sljedeće dvije godine Mercedes-Benz planira predstaviti više od 40 novih modela, što je dosad neviđen tempo za proizvođača koji svoju reputaciju gradi na promišljenom, a ne stihijskom razvoju.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.