Prijava
Dok se u Hrvatskoj često, posebice ovih dana, čuju kritike na račun ralica i zimske službe, usporedba s ostatkom kontinenta otkriva iznenađujuću sliku koja ruši mnoge uvriježene mitove.
Dovoljno je nekoliko centimetara snijega da paralizira i najrazvijenije dijelove Europe, pretvarajući jutarnja putovanja na posao u cjelodnevne odiseje i prizemljujući zračne flote. Nedavni kolaps u Nizozemskoj, gdje su stotine tisuća automobila zapele na cestama, a vlasti upozoravale da se ostane kod kuće, ponovno je pokrenuo vječnu zimsku raspravu: čija je zimska služba zaista najučinkovitovitija? Dok se u Hrvatskoj često, posebice ovih dana, čuju kritike na račun ralica i zimske službe, usporedba s ostatkom kontinenta otkriva iznenađujuću sliku koja ruši mnoge uvriježene mitove.
Totalni kolaps u srcu Europe
Početak siječnja donio je Nizozemskoj prizore prometnog armagedona. Zbog snijega i poledice, amsterdamska zračna luka Schiphol, jedno od najprometnijih europskih čvorišta, otkazala je više od 700 letova u jednom danu, ostavljajući tisuće putnika u neizvjesnosti. Vlasti su bile prisiljene potpuno zatvoriti aerodrom za dolazne letove, a zrakoplove koji su već bili u zraku preusmjeravali su u druge zračne luke, poput Düsseldorfa.
Ništa bolje nije bilo ni na kopnu. Željeznički operater NS obustavio je gotovo sav promet oko Amsterdama, a problemi su se proširili na cijelu zemlju. Na autocestama su se stvorile kolone duge gotovo 700 kilometara, što je zabilježeno kao treća najveća gužva u povijesti zemlje. Služba za održavanje cesta, Rijkswaterstaat, objavila je da su se čak i njihove ralice i kamioni za posipanje zaglavili u prometu, nemoćni da dođu do kritičnih točaka. Meteorološki zavod izdao je narančasto upozorenje za veći dio zemlje, uz savjet građanima da, ako je ikako moguće, ne izlaze iz svojih domova.
Hrvatska služba: podcijenjena učinkovitost
Za to vrijeme, u Hrvatskoj se zimske službe često dočekuju s dozom skepse. Ipak, brojke i organizacija pokazuju drugačiju stvarnost. Samo na području Zagreba djeluje gotovo 300 ekipa raspoređenih u 17 baza, zaduženih za održavanje više od 2.600 kilometara prometnica. Jasan je i plan djelovanja: glavne ceste moraju biti prohodne unutar pet do osam sati nakon prestanka padalina, a sporedne unutar 24 sata. Slično je i na autocestama, gdje Hrvatske autoceste u uvjetima jakog snijega u samo dva dana prijeđu i do 75.000 kilometara, koristeći stotine vozila koje čiste autoceste. Cilj nije nužno postići "crni asfalt" dok snijeg intenzivno pada, već osigurati prohodnost uz pojačan oprez, što je realan i ostvariv standard.
Rušenje mitova o njemačkoj i austrijskoj superiornosti
U percepciji mnogih, Njemačka i Austrija predstavljaju vrhunac organiziranosti. Njemačka doista primjenjuje napredne strategije, poput preventivnog posipanja tekućom otopinom soli kako bi se smanjio utjecaj na okoliš, a prioritet je mehaničko uklanjanje snijega. Ipak, ni njihov sustav nije nepogrešiv. Nedavne zime zabilježile su značajne probleme i opasnost od poledice na području Berlina, kao i velik broj prometnih nesreća na zaleđenim cestama uz granicu s Češkom.
S druge strane, Austrija, često smatrana zimskim rajem, također ima svoje izazove. Njihove službe ponekad primjenjuju taktiku "čekanja", odnosno ne žure s čišćenjem tijekom noći, već čekaju da se uvjeti smire. Iako to može biti logistički opravdano, daleko je od idealne slike uvijek čistih prometnica.
U Bosni i Hercegovini situacija je znatno lošija, gdje su građani Sarajeva nedavno izrazili ogromno nezadovoljstvo zbog potpuno neočišćenih cesta i nogostupa, opisujući grad kao nespreman za zimu. Nasuprot tome, Finska se ističe kao primjer izvrsnosti. Njihova agencija za promet ima strukturiran pristup, gdje se najprometnije ceste čiste unutar dva do tri sata i tretiraju solju, dok se na cestama s manjim prometom koristi pijesak i održava tanak sloj ugaženog snijega, čime se balansira između sigurnosti i ekologije. No valja uzeti u obzir da se na sjeveru Finske i dalje masovno koriste takozvane gume "čavlerice" što omogućava sigurnu vožnju po takvim cestama.
U konačnici, spremnost na zimske uvjete nije samo pitanje bogatstva države, već prvenstveno planiranja, prioriteta i prilagodbe lokalnim uvjetima. Dok se Nizozemska borila s paralizom, primjeri poput hrvatskog pokazuju da dobro organiziran sustav može učinkovito odgovoriti na izazove, čak i ako ne ispunjava nerealna očekivanja mnogih o savršeno čistim cestama usred snježne mećave.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.