Prijava
U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" govorimo o automobilima koji su obilježili našu prošlost, ali su bili toliko neupadljivi da smo ih vrlo brzo zaboravili. Današnji gost je automobil koji je svojedobno bio najjeftiniji u Hrvatskoj. Vlasnici se nisu usrećili...
Da, u uvodu piše da se ovdje bavimo autima koji su obilježili našu prošlost. Jasno da je ZAZ Tavria nije obilježila kao Peglica, Citroën Visa ili Škoda Favorit, ali je nikako ne smijemo zaboraviti, da ne zaboravimo koliko je bila loša. Dobro, imala je i jednu pozitivnu stranu. Početkom rata u Hrvatskoj, u nedostatku automobila iz Kragujevca, ni jedan drugi auto na našem tržištu nije bio jeftiniji.
Tavria je proizvod tvrtke ZAZ (Zaporoški automobilski zavod). Sovjetska tvrtka iz Ukrajine proslavila se legendarnim 'Zaporošcem'. Povijest ZAZ-a počela je 1863. godine kada je pruski useljenik Abraham J. Koop otvorio četiri male radionice za proizvodnju poljoprivrednih strojeva i opreme. Nakon Oktobarske revolucije Koopova imovina postala je plijen komunističkih vlasti, a njegove radionice nacionalizirane su i preimenovane u 'Kommunar'. Početkom pedesetih godina sovjetske vlasti odlučile su da će tvrtka Kommunar iz Zaporožja umjesto kombajna proizvoditi 'socijalistički narodni auto'. Preimenovana je 1961. godine u 'Zaporoški automobilski zavod' (ZAZ), paralelno s početkom proizvodnje legendarnoga "Zaporošca", modela ZAZ-965, koji je bio vrlo sličan Fiatu 600. Pet godina poslije (1966.) stigao je moderniji ZAZ-966, dizajniran po uzoru na NSU Prinz, a proizvodnja modela ZAZ-968M počela je 1979. godine. Od 1961. do 1994. godine tvrtka iz Zaporožja proizvela je 3,4 milijuna "Zaporožaca" sa zrakom hlađenim motorima smještenima straga. Neki od njih završili su i kod nas, no daleko od toga da je Zaporožec kod nas bio hit kao u ostatku istočnog bloka.
Tvrtka je tijekom 70-ih i osamdesetih godina napravila niz eksperimentalnih modela koji su trebali zamijeniti Zaporožeca, no to je realizirano tek 1987. godine. Osamdesete su bile godine kada je SSSR nakon desetljeća uspavanosti uvelike radio na modernizaciji svojeg voznog parka. No to su također bile i godine kada je SSSR bio u ogromnoj "besparici". Novca nije bilo ni za što tako da su se morali raditi brojni kompromisi. Rezultat takvih kompromisa bili su uglavnom poluproizvodi, a to je otprilike bio i opis Tavrie.
Službenog naziva ZAZ-1102, automobil je predstavljen 1987. godine (naziv Tavria je dodan 1989.). Naizgled je to bio prilično moderan automobil sa suvremenom tehnologijom. Zastarjeli zrakom hlađeni V4 motor iz Zaporošca zamijenio je mnogo moderniji vodom hlađeni redni četverocilindraš. Ovjes je bio prilično sofisticiran s neovisnim MacPherson "opružnim nogama" sprijeda. Kupcima u Sovjetskom savezu mali automobil s troja vrata odmah se svidio i prodaja je išla sasvim solidno. Što se proizvelo, bez problema se i prodalo, a liste čekanja su bile socijalistički duge, po nekoliko godina. O nekom ozbiljnijem izvozu se nije ni razmišljalo.
No tada se Sovjetski savez počeo rušiti kao kula od karata i za ukrajinski ZAZ se sve promijenilo. Ostali su bez velikog dijela tržišta. Kako je ukrajinsko tržište početkom 90-ih bilo izuzetno siromašno i rijetko tko si je mogao priuštiti novi auto, ZAZ je pokušao s izvozom. Tako je Tavria stigla i na naše prostore. Bilo je to vrijeme kada su iz Hrvatske preko noći iščeznuli Zastavini automobili i počeli dolaziti oni sa zapada ali i sa istoka. Najpopularniji novi modeli su tada, između ostalih tada bili Škoda Favorit, Suzuki Swift, Hyundai Poni, a "nova" Tavria ekspresno se ugurala na tržište kao uvjerljivo najjeftiniji automobil. Mali automobil dugačak 3,7 metara i težak samo 760 kilograma po "diskontnoj cijeni" manjoj od 7000 maraka bio je ono što je, ratom osiromašenom, hrvatskom tržištu trebalo i Tavria je kao takva našla dosta kupaca. Nije im smetalo ni to da je teško mogla pojuriti preko 130 km/h i da je do 100 km/h ubrzavala čitavih 18 sekundi.
No ubrzo su na vidjelo izašli mnogi problemi ovog automobila. Kvaliteta izrade je bila, blago rečeno, kriminalna. Najveći problem je bila hrđa, automobili su počeli hrđati i prije nego bi napustili tvornicu (ne nije pretjerivanje). Lak je na novom autu izgledao kao da je izblijedio na suncu. Problematičan je bio i motor. Iako vrlo jednostavne konstrukcije s 1,1 litara obujma, 52 KS i klasičnim Solex karburatorom često se kvario pa su Tavrie češće bile u servisima nego na cesti. A i servisi nisu mogli mnogo napraviti, službenog servisa nije ni bilo, a onima koji bi se uhvatili u koštac s ukrajinskim poluproizvodom kronično je nedostajalo dijelova. Redovito su stradavale i poluosovine. O nekakvoj završnoj obradi i kvaliteti materijala u unutrašnjosti nije bilo ni govora. Iako je Tavria dosta nalikovala na Škodu Favorit, češki auto je za nju bio "svemirski brod" u svakom pogledu. To su brzo shvatili i kupci te je prodaja Tavrie ubrzo naglo opala. Više nije pomagala ni cijena.
Kako se iznenadno pojavila, Tvaria je tako iznenadno i nestala s našeg tržišta, za samo nekoliko godina. Ono malo automobila što je prodano ubrzo je iščeznulo s cesta. Ono što nije istrunulo, završilo je na otpadu jer se popravci jednostavno nisu isplatili. Vlasnici su ih prodavali u bescjenje, dvije, tri godine star automobil s malo kilometara mogao se naći u oglasima za samo tisuću njemačkih maraka.
Na istoku, gdje su kriteriji vlasnika bili ipak niži, Tavria je imala nešto bolju karijeru. Prodavala se do 1997. godine, a na njenoj osnovi je nastalo nekoliko karoserijskih verzija. Zamijenila ju je Tavria Nova 1999. s tehnologijom Daewooa, nakon toga se ZAZ pretvorio u tvornicu u kojoj su se proizvodili modeli ovog korejskog proizvođača, ali i Opela, Kie i Mercedesa. No i to je kratko trajalo. Godine 2019. tvornica je zatvorena, a planove za ponovno otvaranje i proizvodnju uz pomoć Kineza definitivno je prekinuo rat.
Jasno, preživjele Tavrie se u Hrvatskoj već dvadesetak godina ne mogu naći ni u najopskurnijim oglasima. Preostalo je možda nekoliko primjeraka, a i njima je vrijednost praktično jednaka nuli. Za razliku od Zaporošca koji u dobrom stanju može postići cijenu i do 5000 eura.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.