Početna Novosti 57 pregleda

Automobili su sve veći. Stiže li sada 'porez po centimetru'?

FOTO: Michael Evers/DPA/PIXSELL

Novi automobili u Europi od 2000. godine postaju prosječno 1,2 cm dulji svake godine. Visina im raste oko 0,5 cm godišnje, a ranije analize pokazale su sličan rast širine i visine prednjeg dijela

Automobili već godinama nezaustavljivo rastu. Kompaktni modeli danas imaju dimenzije nekadašnje srednje klase, još veći SUV-ovi su postali obiteljski standard, a auti su također sve širi, viši i masovniji. Nova analiza organizacija Transport & Environment i Clean Cities taj trend naziva “carspreading”, odnosno širenjem automobila, i upozorava da posljedice nisu samo estetske ili praktične.

Prema izvješću, novi automobili u Europi od 2000. godine postaju prosječno 1,2 cm dulji svake godine. Visina im raste oko 0,5 cm godišnje, a ranije analize pokazale su sličan rast širine i visine prednjeg dijela. To se događa u razdoblju u kojem se obitelji ne povećavaju, a prosječna popunjenost automobila ne raste. Drugim riječima, auti postaju veći iako potrebe korisnika nisu nužno veće.

Kako proći jeftinije: Mogu li se izbjeći parkirne kazne? | Author: Sanjin Strukić/PIXSELL foto: Sanjin Strukić/PIXSELL

Najvidljiviji problem je nedostatak prostora. Ako se trend nastavi do 2040., europski gradovi mogli bi izgubiti između 8,5 i 14 posto uličnih parkirnih mjesta. Razlog je jednostavan: dulji i širi automobili zauzimaju više mjesta, teže se parkiraju i ostavljaju manje prostora za druga vozila. U velikim gradovima poput Londona i Berlina to bi moglo značiti gubitak desetaka tisuća parkirnih mjesta.

Drugi problem je sigurnost. Viši prednji kraj automobila opasniji je za pješake i bicikliste, posebno za djecu. Kod sudara s nižim automobilom pješak češće završava na poklopcu motora. Kod visokog SUV-a udarac kod djece dolazi u prsa ili glavu, što povećava rizik od smrtnog ishoda. T&E procjenjuje da bi nastavak sadašnjeg trenda do 2040. mogao značiti oko 400 dodatnih smrti ranjivih sudionika u prometu godišnje u odnosu na scenarij u kojem bi se automobili postupno vratili razumnijim dimenzijama.

Treći problem je energija. Veći automobili u pravilu su teži i troše više, bez obzira na to imaju li benzinski, dizelski ili električni pogon. Kod električnih automobila to znači veće baterije, veću potrošnju struje i veći pritisak na elektroenergetsku mrežu. Prema izračunima iz izvješća, nastavak rasta dimenzija mogao bi do 2040. tražiti dodatnih 22,5 TWh električne energije godišnje u odnosu na scenarij manjih vozila.

Author: Igor Kralj/PIXSELL foto: Igor Kralj/PIXSELL

Zato istraživači predlažu konkretne mjere: ograničenje visine prednjeg poklopca na 85 cm, širine automobila na 192 cm, poreze vezane uz dimenzije vozila, skuplje parkiranje za veće automobile i poticaje usmjerene prema manjim električnim modelima. Ideja je zaustaviti trend u kojem svaka nova generacija postaje još veća.

Pitanje je koliko će politika imati hrabrosti dirati u segment koji kupci vole, a proizvođačima donosi visoku zaradu. SUV-ovi su postali simbol komfora, sigurnosti i statusa. No cijenu njihove popularnosti sve više plaćaju gradovi, pješaci, biciklisti i okoliš. Ako automobili nastave rasti, nešto će se, bez sumnje, morati učiniti. 
 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.