Prijava
U novom dokumentu su ugljična vlakna, koja često zovemo karbonskim vlaknima ili kolokvijalno "karbon", klasificirana kao štetan materijal
Ugljična vlakna, materijal koji je izuzetno popularan u novim, uglavnom sportskim automobilima i bez kojeg je nemoguće zamisliti moderni superautomobil uskoro bi se mogao naći na listi zabranjenih materijala Europske unije uz materijale kao što su živao i olovo.
Prema novom izvješću, Europski parlament nedavno je zaključio nacrt revizije Direktive o vozilima na kraju životnog vijeka (ELV) koja regulira rastavljanje i recikliranje vozila i ima za cilj učiniti ih ekološki prihvatljivijima. U tom dokumentu su ugljična vlakna, koja često zovemo karbonskim vlaknima ili kolokvijalno "karbon", klasificirana kao štetan materijal.
Ugljična vlakna se intenzivno koriste u zrakoplovnoj industriji kao i u mnogim drugim primjenama, kao što su lopatice vjetroturbina, ali su najpoznatija iz automobilske industrije koja ih je masovno prihvatila jer su jača od čelika, lakša od aluminija i lako ih je oblikovati. Zbog njihove visoke cijene masovna primjena je zasad ograničena samo na skuplje automobile, no auta koji koriste ugljična vlakna je iz godine u godinu sve više.
Očekuje se da će svjetsko tržište ugljičnih vlakana, koje je 2024. godine vrijedilo 4,82 milijarde eura, godišnje rasti po prosječnoj stopi od 11 posto na 15 milijardi eura do 2035. godine, procjenjuje američka istraživačka tvrtka Roots Analysis. Trenutačno se za automobile troši 10 do 20 posto karbonskih vlakana na svijetu, prema izvješću Nikkei Asia. Taj će se količina uvelike povećavati kako proizvođači nastoje smanjiti masu svojih električnih vozila. Korištenje karbonskih vlakana za ovakva vozila se smatra idealnim rješenjem, posebice kod premium proizvođača kojima cijena nije na prvom mjestu.
No umjesto rasta, ugljična vlakna bi u budućnosti mogla doživjeti veliki pad u automobilskoj industriji jer EU ih smatra opasnima. Problem je što bi, nakon što vlakna završe na smetlištu, njihovi sitni dijelovi mogli dospjeti u zrak, uzrokujući kratke spojeve u strojevima i zdravstvene probleme kod ljudi ako dođu u dodir s kožom i sluznicom.
Dobra vijest je da čak i ako se ova zabrana usvoji u EU, što je vrlo upitno, ona neće stupiti na snagu do 2029. godine pa će industrija automobila dobiti priliku da se prilagodi i prijeđe na alternativu.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.