Razlozi su složeni i sežu od drakonskih poreza i ekoloških nameta do jedinstvenih sustava kvota osmišljenih da se broj automobila na cestama svede na minimum
Posjedovanje automobila za mnoge je sinonim slobode i neovisnosti, no u nekim dijelovima svijeta ta je sloboda rezervirana isključivo za bogate. Dok se na većini tržišta cijene formiraju na temelju proizvodnih troškova, opreme i marže proizvođača, u određenim državama konačni iznos na računu više nalikuje cijeni stana ili kuće nego vozila. Razlozi su složeni i sežu od drakonskih poreza i ekoloških nameta do jedinstvenih sustava kvota osmišljenih da se broj automobila na cestama svede na minimum. U takvim uvjetima, kupnja običnog obiteljskog automobila postaje gotovo nemoguća misija za prosječnog građanina.
Apsolutni rekorderi
Na samom vrhu ljestvice najskupljih mjesta za posjedovanje automobila uvjerljivo stoji Singapur. Ključni razlog nije samo cijena samog vozila, već sustav nazvan COE (Certificate of Entitlement), odnosno dozvola za posjedovanje automobila. Da biste uopće smjeli kupiti automobil, morate na aukciji kupiti ovu dozvolu koja vrijedi deset godina. Cijena se stalno mijenja, ovisno i interesu i drugim faktorima, a trenutačno iznosio nevjerojatnih 95.000 eura za auto snage do 130 KS ili čak 99.000 eura za snažnije automobile. Kada se taj iznos pridoda ionako ogromnoj cijeni vozila opterećenoj drugim porezima, obična Toyota Corolla u Singapuru lako premašuje cijenu od 200.000 eura. Ovim rigoroznim sustavom država provodi politiku "nultog rasta" broja vozila zbog kroničnog nedostatka prostora. Visokim nametima pridružuju se i Maldivi, gdje kombinacija visokih uvoznih carina, koje se penju i do 200 posto za luksuznija vozila, te astronomskih troškova logistike pretvara automobile u statusni simbol dostupan samo rijetkima.
Bliži promjer nama je Turska, gdje cijene diktiraju ekstremno visoki porezi. Posebni porez na potrošnju (ÖTV) obračunava se prije PDV-a, a za vozila s motorom iznad dvije tisuće kubika može iznositi čak 220 posto. Na sve to se zatim dodaje PDV od 20 posto. U praksi to znači da automobil čija je cijena bez davanja 50.000 eura, nakon prolaska kroz turski porezni sustav, kupca košta više od 200.000 eura.
Europski vrh
Unutar Europske unije, Danska tradicionalno drži titulu najskuplje države zahvaljujući registracijskom porezu koji se temelji na vrijednosti vozila. Iako su posljednjih godina uvedene olakšice za ekološka vozila, porez na automobile s motorima s unutarnjim izgaranjem i dalje može doseći 150 posto vrijednosti automobila. Odmah uz Dansku je i Nizozemska, gdje cijenu u nebesa diže BPM porez, čiji iznos ovisi isključivo o emisiji CO2. Formula je jednostavna: što automobil više zagađuje, cijena mu raste eksponencijalno. Norveška, iako izvan EU, zanimljiv je primjer. Dugo je bila poznata po skupim benzincima, da bi poticajima postala najjeftinije tržište za električna vozila. Ipak, taj se trend mijenja uvođenjem PDV-a na električne modele i novim porezima na težinu vozila.
Gdje je tu Hrvatska?
Hrvatska se ne nalazi u svjetskom vrhu po cijenama, ali čvrsto drži poziciju u gornjoj polovici europskih zemalja po poreznom opterećenju pri kupnji novih vozila. Glavni krivac za to je Posebni porez na motorna vozila (PPMV), čiji se iznos formira na temelju prodajne cijene i emisije CO2. Tim porezom su posebno opterećena snažnija vozila s većom emisijom CO2.
Nije sve u cijeni, ključan je omjer s plaćom
Apsolutna cijena automobila, međutim, ne daje potpunu sliku. Analiza troškova vlasništva automobila u odnosu na prosječnu plaću otkriva drugačiju perspektivu. Prema tim podacima, najnepristupačnija država za vlasništvo automobila je Meksiko. Iako su cijene vozila i goriva daleko od najviših na svijetu, u odnosu na prosječni dohodak predstavljaju ogroman teret. Na drugom kraju spektra je Luksemburg. Unatoč tome što cijene automobila nisu niske, iznimno visoke prosječne plaće čine ga najpristupačnijom zemljom za kupnju i održavanje vozila. Slično je i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje relativno niske cijene goriva i automobila te snažna kupovna moć olakšavaju vlasništvo, čineći ga dostupnim širokom sloju stanovništva.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.