Prijava
Mit ili istina? Bismo li barem tijekom hladnih zimskih mjeseci trebali pričekati da se benzinski ili dizelski motor automobila zagrije prije nego što ozbiljnije stisnemo gas?
Velik dio novih automobila nije opremljen pokazivačem temperature motora, odnosno rashladne tekučine. Čini se da automobilska industrija taj podatak smatra sve manje relevantnim za vozača modernog automobila. Ta ista automobilska industrija je prije nekoliko desetaka godina vozačima savjetovala da dobro zagriju motor automobila prije jačeg stiskanja gasa. Znači li izostanak pokazivača temperature da motor više nije potrebno grijati, ili?
Istina je, kao što to često biva, negdje u sredini. Stručnjaci, ali i sami proizvođači sve češće tvrde da pedantno zagrijavanje kod modernih motora više nije potrebno. Proizvođači to opravdavaju mnogo većom kvalitetom materijala i izrade motora te kvalitetnijim uljima. Zbog tih faktora moderni motori nisu više tako osjetljivi na velike razlike u temperaturama. No mnogi stručnjaci se ne slažu s time i smatraju da oni koji žele da motor njihovog automobila bude dugotrajan i besprijekoran ne bi trebali slušati takve savjete.Svaki motor bi se tabao lagano zagrijavati uz nježnu vožnju kako bi se što više smanjilo habanje materijala i dijelova od kojih je napravljen. Tek nakon toga dopušteno je stiskati gas do daske i tjerati motor u visoke okretaje.
Odgovor na pitanje zašto je tako, vrlo je jednostavan. Bez obzira na vrstu ulja i njegovu kvalitetu ono je uvijek osjetljivo na temperature i hladno ulje je uvijek gušće od onog u motoru koji je zagrijan na radnu temperaturu. Zbog toga su auti nekada tijekom zime koristili rjeđe varijante ulja, no motori su već odavno tako dobri da to više nije potrebno.
No jedan problem ne rješavaju ni najbolji ili najmoderniji motori. Kada pokrenete hladan automobil potrebno je neko vrijeme da ulje iz kartera dođe do dijelova motora i turbopunjača kojima je potrebno podmazivanje. Što je vrijeme hladnije, odnosno što je ulje hladnije, potrebno je više vremena da bi se to dogodilo. Neposredno nakon pokretanja motora njegovi dijelovi su najviše izloženi habanju, a u najgorem slučaju može doći i do velikog kvara. Naravno, rizik za takav kvar kod novih motora s malo kilometara je praktično jednak nuli, no što je motor stariji i iza sebe ima više kilometara taj se rizik povećava. S druge strane dijelovi se jednako habaju i kod novog i kod starog motora.
Moderne motore nije potrebno zagrijavati prije nego što krenete, no dajte im nekoliko trenutaka da bi ulje procirkuliralo kroz njih. Upalite motor i tek nakon toga zavežite pojas prije nego što krenete. Tih par sekundi bit će u pravilu dovoljno da bi ulje procirkuliralo i krenuo proces podmazivanja motora. No to ne znači da odmah nakon početka vožnje smijete stiskati gas do daske. S obzirom na to da je ulje još uvijek relativno gusto teže se "zavlači" između dijelova i prijanja na dijelove koje treba podmazivati, pa taj proces nije toliko efikasan kao što je pri višim temperaturama motora. Možda na novim automobilima pritom ne dolazi do tolikog habanja kao na modelima od prije 30, 40 godina, no sigurno je da motor u hladnom stanju ipak "pati". Također zbog toga što je ulje gušće, pri većim brzinama vrtnje motora tanak film ulja može se odvojiti od dijelova koje bi trebao podmazivati. Kada je ulje zagrijano i manje gusto šanse da se nešto tako dogodi su minimalne.
Još jedan problem s hladnim motorima je činjenica da je benzinski ili dizelski agregat izuzetno kompliciran stroj koji se sastoji od više od 1000 dijelova. S obzirom na to da su mnogi dijelovi načinjeni od različitih materijala ili čelika različite kvalitete vrijeme u kojem "se šire", odnosno povećava im se obujam pod utjecajem temperature, također je različito. Posebno kritični su klipovi koji se vrlo brzo zagriju, dok cilindrima i drugim dijelovima bloka motora za to treba više vremena. Iz tog razloga se razmak između klipova i rubova cilindara smanjuje što dovodi do pojačanog habanja najvažnijih dijelova motora. Zato je pametnije pričekati nekoliko minuta dok se čitav motor ne zagrije ravnomjerno, prije nego što počnete snažnije pritiskati gas ili tjerati motor u više okretaje. Zbog problema s različitom brzinom grijanja dijelova može doći i do oštećenja brtve motora ili glave cilindra.
Tu je još mnogo manjih potencijalnih problema koji se mogu pojaviti pretjerujete li s gasom prije nego što se motor dobro zagrijao. Zbog toga se preporučuje da hladan motor tjerate do jedne trećine maksimalnih okretaja, odnosno 2500 okretaja kod benzinaca i oko 2000 okretaja kod dizelskih automobila. Ne preporučuje se zagrijavati automobil tako da ga pokrenete i ostavite da radi u "leru". Tako se svi dijelovi neće ravnomjerno zagrijati i neki će ostati hladniji. Također tako bespotrebno trošite gorivo i zagađujete okoliš. Tu je još jedno pitanje: kako ćete znati da je motor ispravno zagrijan ako nemate pokaziveač temepreature motora, odnosno rashladne tekučine? Nikako, no budite sigurni da je oko pet minuta lagane vožnje tijekom ljeta ili desetak minuta tijekom zime sasvim dovoljno za izlazak iz "opasne zone".
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.