Mnogi misle da je motoru teže raditi zimi nego ljeti. No činjenica je da je zimi motoru zapravo lakše raditi. No zašto onda potrošnja postaje toliko veća zimi?
Tijekom zime često se aktualizira priča o smanjenom dosegu električnih vozila. No, nisu samo ona pogođena niskim temperaturama. Činjenica je i da benzinskim i dizelskim modelima zimi osjetno raste potrošnja, a time pada i doseg, što je naravno manji problem nego kod električnih auta, ali se "osjeti u novčaniku".
No zašto potrošnja postaje toliko veća zimi nego ljeti? Mnogi misle da je motoru teže raditi zimi nego ljeti. No činjenica je da je zimi motoru zapravo lakše raditi. Sve je stvar fizike: hladan zrak je gušći, a što je zrak gušći, to je bolje za motor. Kada je vani hladno u motor se dovodi više kisika i ima ga dovoljno za normalnu pripremu mješavine zraka i goriva u svim režimima. Mješavina goriva i zraka potpuno izgara, a motor radi bolje.
Sve ovo nam logično govori da bi se trebalo trošiti i manje goriva, no na žalost postoje mnoge druge stvari koje troše energiju i povećavaju potrošnju zimi. Glavni razlog zimskog povećanja potrošnje je dugo zagrijavanje motora. To značajno ovisi o vanjskoj temperaturi. Mnogi ljudi troše previše benzina na gotovo beskorisne pokušaje da svako jutro na hladnoći potpuno zagriju svoj automobil. Također, u vožnji se motor sporije zagrijava i pritom troši mnogo više goriva sve dok ne postigne optimalniju radnu temperaturu. Zbog toga će oni koji često voze kratke gradske dionice uočiti najveći skok potrošnje tijekom zime. Kratke vožnje u automobilu koji nije potpuno zagrijan neizbježno će dovesti do velikog povećanja potrošnje goriva.
Još jedan problem su dodatna trošila. Zimi uvijek želite uključiti grijanje svega što imate, a snaga takvih sustava je značajna. Na primjer, grijano sjedalo može trošiti do 300 W, grijani upravljač otprilike isto, retrovizori oko 50 W, stražnje staklo oko 400 W, a vjetrobransko staklo oko 1 kW. Ovi brojevi su vrlo okvirni i ovise o konkretnom automobilu, ali dobro ilustriraju red veličine u razini ukupne potrošnje. U našem primjeru to je ukupno 2,1 kW, odnosno gotovo 3 KS koji se troše samo na grijanje. Ako ovdje dodate infotainment sustav, audio sustav i kratka svjetla, koja su zimi obavezna, ako nemate dnevna i često nužna čak i uz dnevna svjetla, tada će ukupni gubici porasti i na više od 3 kilovata. Uz snažan motor to se, naravno, i ne osjeti toliko, ali za onaj koji ima oko 100 KS, to je već gubitak od gotovo pet posto. Zbog toga vozač počinje malo jače pritiskati gas, a to naravno uzrokuje i povećanje potrošnje goriva.
Još jedan faktor zbog kojeg auti troše više je mjenjač. Čak i na zagrijanom automobilu s prednjim pogonom, mjenjač može ukrasti oko 10 posto snage motora, a na automobilu s pogonom na sve kotače čak do 25 posto. Viskoznost ulja za prijenos u hladnom vremenu može se osjetno povećati i dok se mjenjač ne zagrije, hladno ulje više ometa vožnju nego što pomaže.
Za one koji zimi koriste zimske gume imamo još jednu lošu vijest kada je u pitanju potrošnja. Zimske gume uglavnom su malo teže od ljetnih i imaju osjetno veći otpor kotrljanja. Sve to dodatno podiže potrošnju.
Potrošnju zimi možete djelomično smanjiti izbjegavanjem kraćih dionica i razumnim korištenjem električnih potrošača, ali je nikada nećete moći spustiti na "ljetnu razinu". Jednostavno, morate se pomiriti s time da će vam automobil zimi trošiti osjetno više goriva.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.