Ozakonjena prevara od 85.000.000 kuna godišnje

Kojeg li samo apsurda? Svaki četvrti novi auto u Hrvatskoj u 2015. registriran je u Daruvaru, a svaki treći u registracijskim oazama 7., 6. i 5. zone rizika. Svih ovih godina svjedoci smo ne samo apsurdnih, već i diskutabilnih te normalnom ponašanju nerazumljivih «poslovnih poteza» lizing kuća, osiguravatelja te svih onih koji su odlučili vozila registrirati u Daruvaru i sličnim «porezno-osiguravateljskim lukama», a da pri tome tamo nemaju sjedišta tvrtki. Iz godine u godinu sve je više, ponajprije pravnih osoba koje se koriste zakonskom smicalicom osmišljenoj još u socijalizmu. Vjerovali ili ne, ali registarsku oznaku DA ove je godine ponijelo 6299 osobnih auta, a broj gospodarskih vozila i kamiona do 12 tona mjeri su u nekoliko tisuća. Kako je moguće da grad koji broji 11.600 stanovnika, a s pripadajućim okruženjem njih 49.472, kupi gotovo 10.000 novih vozila, a grad Zagreb koji s okolicom broji 1,1 milijun stanovnika samo koju tisuću više? Kako je moguće da je u prvih devet mjeseci u području koje nosi splitsku registarsku oznaku, koje broji i 300.000 stanovnika registrirano samo 1797 novih osobnih auta?

Registrirate li VW Golf od 110 konja u Daruvaru platit ćete osnovno osiguranje 1441,9 kuna, a učinite li to u Zagrebu ili Krapini ceh je 2529,64 kn, u Vinkovcima 2301 kn, u Splitu 2099 kn... Ako na jednom prosječnom autu ušteda iznosi 1087 kuna, zamislite samo koliko mogu ušićariti tvrtke koje na daruvarskim i sličnim pločicama imaju desetine, stotine, a i tisuće vozila

Apsolutno je neshvatljivo da regija koja je šest puta nastanjenija registrira 3,7 puta manje osobnih vozila. Brojne nelogičnosti koje prate ovaj registracijski hrvatski košmar dale bi se redati u nedogled, a na pitanje zašto je tome tako slijede jednostavni odgovori. Jedan od najlogičnijih progovara o uštedi. Registrirate li tako VW Golf od 110 konja u Daruvaru platit ćete osnovno osiguranje 1441,9 kuna, a učinite li to u Zagrebu ili Krapini ceh je 2529,64 kn, u Vinkovcima 2301 kn, u Splitu 2099 kn... Ako na jednom prosječnom autu ušteda iznosi 1087 kuna, zamislite samo koliko mogu ušićariti tvrtke koje na daruvarskim i sličnim pločicama imaju desetine, stotine, a i tisuće vozila. Napravili smo projekciju kako to može izgledati u malim, srednjim i velikim poduzećima te došli do nevjerojatnih podataka. Na primjeru velike kompanije koja pod daruvarskim tablicama ima 400 osobnih vozila, 200 dostavnjaka do 3,5 tona i 50 kamiona do 12 tona ta ušteda može može iznositi na godišnjoj razini nevjerojatnih milijun kuna! Srednji poduzetnici u našoj virtualnoj projekciji mogu uštedjeti 133.000 kn godišnje, a mali koji posjeduju sedam osobnih i tri dostavnjaka i 15.000 kuna. Upravo tu su pravi razlozi zašto su na našim prometnicama nakon zagrebačkih najučestalije daruvarske registarske oznake.

Daruvarsko registracijsko područje s gradovima Daruvar, Grubišno Polje, Pakrac i Lipik te općinama Dežanovac, Đulovac, Končanica, Sirać i Veliki Grđevac ima 49.472 stanovnika, a registrirana su 33.863 osobna i laka komercijalna vozila

Ono što posebno izaziva pozornost odnosi se na trend daljnjeg i sve većeg bijega promoćudnih kompanija u takozvane hrvatske registracijske oaze. I to usprkos činjenici što su država i zakonodavstvo učinili sve da do ovakih anomalija ne dolazi. Kad je početkom 2014. pod pritiskom regulativa Europske unije nastupila liberalizacija cijena osiguravateljskih usluga, vjerovalo se kako će u ropotarnicu prošlosti otići podjela na registracijske zone rizika u Hrvatskoj. No zašto mijenjati nešto što je priviligiralo odabrane, što im je omogućavalo uživanje u povlaštenim cijenama? Vjerovali ili ne, ali većina osiguravatelja, leasing kuća, a i onih koji to koriste i dalje se služe socijalističkim umotvorinama. Kako i ne bi kad na taj način direktno štede, a indirektno teret osiguranja i poreza prebacuju na sve one kojima ne pada na pamet da registriraju auto, kamion, autobus..., izvan mjesta u kojem imaju prijavljeno sjedište tvrtkte ili mjesto boravka. Stvorena je tako prvo uska kasta domišljatih koja se koristila ozakonjenim pogodnostima, no kako se ta praksa pokazala uspješnom iz godinu u godinu bivalo je sve više onih koji su živjeli u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu, a vozili se u autima s daruvarskim, požeškim, šibenskim..., tablicama. Je li ovdje riječ o zakonitom, ili u najmanju ruku časnom poslu? Možda i je sve pokriveno zakonima i propisima, no sasvim je sigurno da poslovnog morala tu nema. Tome u prilog idu i leasing kuće poput PBZ leasinga i pojedinih osiguravatelja koji kroz svih ovih sedam godina registracijskih nepodopština, nikada nisu klijentima omogućavali, a ni sugerirali ovakav poslovni poduhvat. Prema riječima Petra Paštrovića, predsjenika Uprave PBZ leasinga za takav posao potrebna je suglasnost svih sudionika u igri. Kako titulara vlasništva (leasing kuće), tako osiguravatelja, a naposljetku i korisnika tako registriranih vozila. Grube projekcije govore kako u ovom trenu našim cestama prometuje najmanje 50.000 osobnih auta s daruvarskim i registarskim tablicama gradova iz šeste i sedme skupine. Takvih gospodarskih vozila, autobusa i kamiona ima blizu 10.000. Gruba matematika govori kako tako uslovno izazvana šteta može iznositi godišnje izluđujućih 85 milijuna kuna!!!

Zašto sve to obični mali čovjek ne može? Koji su razlozi takve diskriminacije i ima li alata da pravda bude jednaka za sve? Simbolični primjeri, poput navedenih s DA i sličnim registraskim oznakama upozoravaju da tu nešto ne štima. Tko je taj tko bi to mogao promijeniti i hoće li na taj načim uskoro cijela Hrvatska voziti na daruvarskim tablicama. Mnoštvo je tu pitanja na koje u ovom trenutku nitko ne želi niti može odgovoriti. Pitate se zašto? Stoga što je sve to fino upakirano u zakone koje moćnici drže u svojim rukama i kojima ne pada na pamet da mijenjaju nešto što im pogoduje. Jer kako drugim imenom nazvati činjenicu da se većina osiguravatelja služi i dalje sa sedam zona rizika, da određuju povlastice za privilegirane, zašto ne reći i kartelskim sporazumijevanjem, i to na štetu velike većine. Liberalizacija tržišta u ovom slučaju donijela je sve, samo ne tržišnu utakmicu u kojoj se ponuđači usluga trude različitim mjerama doći do kupaca. Država je maknula šapu s određivanja cijena usluga obaveznog osiguranja, no činjenica je da i dan danas vrijede uvjeti koji više pripadaju dogovornoj, nego tržišnoj ekonomiji.

foto: Auto start

Trikovi sa DA tablicama počeli su prije 7 godina - Zašto tablice DA, SL, ŠI...

Trikovi s omogućavanjem registriranja vozila datiraju iz 2008. godine. Tada su prve domišljate leasing kuće izborile zakonsku mogućnost da registriraju aute ne u svojim sjedištima, već i u mjestima gdje imaju podružnice, filijale, ispostave... I to samo fiktivne, bez uposlenika, bez ureda i s fiktivnim adresama. Nerijetko to je bio samo paravan koji im je omogućavao da koriste financijske pogodnosti koje su im omogućavale isplativije zone rizika. Uspjeli su ishodovati kod trgovačkih sudova da mogu registrirati vozila i tamo, uspjeli su ozakoniti praksu da policija ne kontrolira da li netko radi ili živi na fantomskim adresama. Tako je zapravo i započela ova groteskna priča o Daruvaru kao gradu koji per capita ima možda i najviše automobila na svijetu. Zašto mijenjati nešto što donosi korist? Bilo je to pitanje koje su si umješni postavili kad je im država prestala biti tutor i kad više nisu bili u obavezi provoditi nametnutu im praksu o sedam zona rizka. No utrka za klijentima i to posebice onim velikim i unosnim osokolila ih je u naumu da ne napuštaju ono što je za njih i njihove partnere bilo dobro, pa makar dolazili iz mračnog komunističkog vremena. Kapital i profit ne poznaju granice te je tako moguće da se po istom sceneriju odvija dogovorna, a ne tržišna, utakmica uspostavljena još davne 1985. godine u ex Jugoslaviji.

Parivilegije s kamionima - Iznad 12 t ne mogu na DA

O kojem se samo registracijskom košmaru radi najbolje svjedoči i izuzetak od postojećeg pravila. Beneficije registracijskih oaza mogu se koristiti za osobna vozila, za gospodarska, za autobuse, traktore, ali vidi vraga, ne i za kamione izdan 12 tona nosivosti. Stoga se nemojte čuditi kad na cestama ugladate šlepere vodećih hrvatskih kompanija s registrarskim oznakama Zagreba, Rijeke, Osijeka ili Splita te istovremeno i malih kamiona, dostavnjaka, osobnih auta..., obojanih u iste boje s registarskom oznakom DA.

U Daruvaru ravnodušni - Nismo ništa dobili, a ni izgubili

Daruvar djeluje usporeno, promet je rijedak, a središte grada je prepuno praznih poslovnih prostora s natpisima "iznajmljuje se", a i vozni park je iznimno star. Ni traga nema luksuznim Passatima, Audijima ili Insignijama s daruvarskim tablicama kakve često viđamo u Zagrebu i svim drugim krajevima Hrvatske, ništa manje u inozemstvu. Poslovnice ili podružnice tih tvrtki najčešće su fiktivne, jer im zakon ne nalaže da moraju imati zaposlene osobe. Otvaranje poslovnica ne obvezuje na upis u trgovački registar, a na adresama na kojima su prijavljenje najčešće nema nikoga ni ničega. U Daruvaru su ravnodušni prema tome što se njihovim registracijskim pločicama koriste dovitljivi poduzetnici iz cijele Hrvatske i tako štede nerijetko stotine tisuća kuna godišnje.

- Ništa nije nelegalno, adrese poslovnica se ne provjeravaju, jer to Zakon o trgovačkim društvima ne traži, no znamo kako neke tvrtke koriste privatne adrese u mjestu Končanica, samo kako bi se zadovoljila forma, tvrdi Dražen Jošćak, načelnik Policijske postaje Daruvar.
Zanimljivo je kako obični građani zbog lažne prijave boravka plaćaju i do 15.000 kn, a pravnim se osobama tolerira da u Daruvaru, Lipiku, Konačanici..., imau fikus ispostave.

Unatoč velikome broju registracija novih auta s DA pločicama pa i sve češćim prometnim nesrećama "daruvarskih" auta, načelnik Jošćak tvrdi da "pravi" Daruvarčani ne moraju brinuti brigu hoće li se zbog masovnih registracija ukinuti najjeftinija, sedma zona rizika. Ona se naime i dalje utvrđuje po mjestu gdje se nesreća dogodila, a ne po tome je li u nesreći sudjelovalo vozilo s DA pločicama.
Da grad Daruvar nema nikakve koristi od hiperprodukcije vozila s daruvarskim tablicama svjestan je i gradonačelnik Dalibor Rohlik.
- Vidite i sami, u MUP-u na šalterima za registraciju nema gužvi, isto je i u našoj stanici za tehnički pregled, ništa drukčije nije ni u Pakracu i Lipiku. Nikakve koristi mi nemamo, osim eventualne besplatne promocije grada. Sad nas svi u Hrvatskoj znaju barem po registarskim pločicama, ali naš grad ima i mnogo više za ponuditi.  Znamo kako nitko ne krši zakon, ali i toga da on nije pravedan. U gradu imamo 808 nezaposlenih osoba i bilo bi sasvim u redu kad bi tvrtke koje koriste benefite jeftinijeg osiguranja otvorile podružnice ili poslovnice s barem jednom zaposlenom osobom.

PRIMJERI UŠTEDE

Mala tvrtka (10 vozila)
5 službenih Renaulta Clio (66 kW)
2 službena VW Passata (110 kW)
3 službena Citreon Jumpera do 3,5t
Ukupna cijena osiguranja za sva vozila u ZG: 27.357,10 kn
Ukupna cijena osiguranja za sva vozila u DA: 13.336,68 kn
GODIŠNJA UŠTEDA: 14.020,42 kune

Srednja tvrtka (70 vozila)

30 službenih Renault Clia (66 kW)

10 službenih Passata  (110 kW)

30 službenih Citroen Jumpera do 3,5t
Ukupna cijena osiguranja za sva vozila u ZG: 233.033,70 kn
Ukupna cijena osiguranja za sva vozila u DA: 99.451,40  kn
GODIŠNJA UŠTEDA: 133.582,30 kuna

Mega tvrtka (650 vozila):

300 službenih Renault Clia (66 kW)

100 službenih Passata  (110 kW)

200 službenih dostavnih vozila do 3,5t

50 autobusa do 60 sjedećih mjesta
Ukupna cijena osiguranja za sva vozila u ZG: 2.255,209,44 kn
Ukupna cijena osiguranja za sva vozila u DA: 1.261.894, 00 kn

GODIŠNJA UŠTEDA: 993.315,44 kune

DARUVAR:

Broj stanovnika Daruvarskog registracijskog područja: 49.472

Broj registriranih vozila: 33.019

Broj vozila po stanovniku: 1,47

ZAGREB:

Broj stanovnika zagrebačkog registracijskog područja: 1.113.506

Broj registriranih vozila: 283.331

Broj vozila po stanovniku: 0,25

CIJENA OSIGURANJA ZA OSOBNO VOZILO (bez bonusa i malusa):

Snaga: 66-84 kW

I ZONA: 2.529,64 kn

II ZONA: 2.301,98 kn

III ZONA: 2.099,60 kn

IV ZONA: 1.897,22 kn

V ZONA: 1.720,16 kn

VI ZONA: 1.568,38 kn

VII ZONA: 1.441,90 kn

CIJENA OSIGURANJA ZA TERETNO VOZILO

ZG: 2.529,64 kune

DA: 1.441,90 kuna

RAZLIKA: 1.087,74 kune