Koliko automobila zapravo ima na cestama Europe, u kojim državama ih ima najviše, koje države imaju najviše automobila po glavi stanovnika, koliko su automobili u kojoj državi u prosjeku stari, kakva goriva koriste i koliki je udio električnih automobila?
Koliko automobila zapravo ima na cestama Europske unije, u kojim državama ih ima najviše, koje države imaju najviše automobila po glavi stanovnika, koliko su automobili u kojoj državi u prosjeku stari, kakva goriva koriste i koliki je udio električnih automobila? Ako vas zanimaju odgovori na ova pitanja pronaći ćete ih u ovom članku u kojem detaljno analiziramo stanje s automobilima u EU. Podatke smo uzeli iz najnovijeg vodiča udruge ACEA (Europska udruga proizvođača automobila), a pokazuju stanje u svim državama EU izuzev Bugarske i Malte te u Islandu, Norveškoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji.
Koliko automobila ima u EU i gdje ih je najviše?
U Europi na cestama ima ukupno 297.170.530 automobila. Na vrhu ljestvice zemalja s najviše automobila nalazi se Njemačka s 48.763.036 automobila , ispred Italije s 40.213.061 i Francuske s 38.856.492 automobila. Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice s 1.836.016 automobila, a na samom dnu su Cipar, Luksemburg i Island.
Broj automobila na cestama po državama:
1. Njemačka - 48.763.036
2. Italija - 40.213.061
3. Francuska - 38.856.492
4. Velika Britanija - 37.050.775
5. Poljska - 26.457.659
6. Španjolska - 25.644.595
7. Nizozemska - 9.233.107
8. Češka - 6.425.417
9. Rumunjska - 7.865.186
10. Belgija - 5.877.949
11. Portugal - 5.560.000
12. Grčka - 5.495.927
13. Austrija - 5.150.890
14. Švedska - 4.980.543
15. Švicarska - 4.768.843
16. Mađarska - 4.091.975
17. Norveška - 2.876.313
18. Danska - 2.794.055
19. Finska - 2.740.393
20. Slovačka - 2.721.252
21. Irska - 2.292.748
22. Hrvatska - 1.836.016
23. Litva - 1.347.548
24. Slovenija - 1.221.702
25. Estonija - 849.294
26. Latvija - 769.345
27. Cipar - 601.131
28. Luksemburg - 448.454
29. Island - 236.824
Koje su države najbolje po broju automobila na broj stanovnika?
Mnogo zanimljiviji podatak je onaj o broju automobila po stanovniku koji jasnije pokazuje ekonomsku snagu pojedine države i preferencije stanovnika prema automobilima, ali i stanje infrastrukture i javnog prijevoza. Europski je 570 automobila na 1000 stanovnika.
Poljska na vrhu ovog popisa je veliko iznenađenje, a udio automobila u ovoj državi je rapidno rastao posljednjih godina. U Poljskoj ima 703 automobila na 1.000 stanovnika ili 1,42 stanovnika po automobilu, a drugi je Luksemburg s 695 automobila na 1.000 stanovnika. Italija je na trećem mjestu sa 681 automobila na 1000 stanovnika. Hrvatska ej i ovdje među najgorima, a iza nas su samo Irska, Mađarska, Rumunjska i Latvija.
Broj automobila na 1000 stanovnika po državama:
1. Poljska - 703
2. Luksemburg - 695
3. Italija - 681
4. Cipar - 664
5. Estonija - 638
6. Island - 629
7. Češka - 611
8. Njemačka - 586
9. Slovenija - 580
10. Austrija - 574
11. Francuska - 572
Prosjek EU+EFTA+UK - 570
12. Velika Britanija - 549
13. Švicarska - 546
14. Španjolska - 541
15. Portugal - 537
16. Norveška - 530
17. Grčka - 525
18. Nizozemska - 525
19. Belgija - 506
20. Slovačka - 501
21. Finska - 494
22. Litva - 480
23. Švedska - 477
24. Danska - 476
25. Hrvatska - 475
26. Irska - 453
27. Mađarska - 422
28. Rumunjska - 413
29. Latvija - 410
Koliko su auti u Europi u prosjeku stari?
Prosječan automobil u EU je star 12,3 godine, no mnoge države jako odstupaju. Logično, najbogatije države imaju i najmanju prosječnu starost auta. Najnoviji automobili su na cestama u Luksemburgu, zemlji s voznim parkom prosječne starosti od samo 7,9 godina. Danska i Austrija ne zaostaju mnogo s 8,9 godina. Najstarije aute voze u Grčkoj gdje je prosječna starost automobila čak 17,3 godine. Slijede Estonija (16,6) i Češkam (15,9), a Hrvatska je i ovdje ispod prosjeka, no ne daleko od njega s 13,3 godine starim prosječnim autom.
Prosječna starost automobila na cestama po državama:
1. Grčka - 17,3 godine
2. Estonija - 16,6 godina
3. Češka - 15,9 godina
4. Latvija - 15,2 godina
5. Poljska - 14,9 godina
6. Rumunjska - 14,9 godina
7. Litva - 14,7 godina
8. Slovačka - 14,7 godina
9. Mađarska - 14,6 godina
10. Španjolska - 13,9 godina
11. Portugal - 13,6 godina
12. Hrvatska - 13,3 godine
13. Finska - 12,9 godina
14. Italija - 12,5 godina
Prosjek EU - 12,3 godine
15. Island - 12,0 godina
16. Nizozemska - 11,7 godina
17. Slovenija - 11,2 godine
18. Francuska - 10,8 godina
19. Norveška - 10,8 godina
20. Švedska - 10,7 godina
21. Velika Britanija - 10,3 godine
22. Njemačka - 10,0 godina
23. Švicarska - 10,0 godina
24. Belgija - 9,8 godina
25. Irska - 9,1 godina
26. Austrija - 8,9 godina
27. Danska - 8,9 godina
28. Luksemburg - 7,9 godina
Koje su najpopularnije vrste pogona u Europi?
Vrlo zanimljivi su podaci o tome koliko kojih vrsta pogona imamo na cestama u Europi. Iako su električni automobili posljednjih godina u središtu pažnje na cestama ih je još uvijek vrlo malo, preciznije samo 1,2 posto. Benzin je najpopularniji s više od 50 posto udjela, a a zajedno s dizelom drži više od 91 posto udjela u Europi. Na hibride, aute na plin i električne otpada samo maleni dio.
Tržišni udio po vrstama pogona u Europi
1. Benzin - 50,6 %
2. Dizel - 40,8 %
3. Blagi hibridi i hibridi 3,1 %
4. Ukapljeni naftni plin (LPG) - 2,6 %
5. Električni - 1,2 %
6. Plug-in hibrid - 1,0 %
7. Prirodni plin (CNG) - 0,6 %
8. Ostalo - 0,1%
Gdje u Europi najviše vole benzince?
Grke je nemoguće nadmašiti po popularnosti benzinskih automobila. Gotovo 90 posto automobila u toj državi ima benzinski pogon. Da drugom mjestu je Nizozemska sa 78,2 posto udjela benzinaca, a slijedi Cipar sa 74,8 posto. Benzinci su najmanje popularni u Litvi (24,8 %), Norveškoj (28,7 %) i Latviji (31,3 %). I Hrvatska je među onima koji manje vjeruju benzincima s 39 posto udjela.
Tržišni udio benzinskog pogona po državama:
1. Grčka - 89,6%
2. Nizozemska - 78,2%
3. Cipar - 74,8%
4. Finska - 67,6%
5. Švicarska - 63,4%
6. Mađarska - 63,1%
7. Njemačka - 62,7%
8. Danska - 61,7%
9. Velika Britanija - 58,1%
10. Češka - 57,1%
11. Rumunjska - 54,9%
12. Estonija - 54,4%
13. Belgija - 53,1%
14. Slovačka - 50,0%
15. Švedska - 49,9%
16. Slovenija - 46,2%
17. Island - 45,6%
18. Poljska - 44,6%
19. Italija - 44,0%
20. Luksemburg - 43,3%
21. Austrija - 42,6%
22. Francuska - 40,4%
23. Španjolska - 39,5%
24. Hrvatska - 39,0%
25. Portugal - 36,5%
26. Irska - 36,1%
27. Latvija - 31,3%
28. Norveška - 28,7%
29. Litva - 24,8%
Hrvatska je među onima koji naviše vole dizelaše
Latvija i Litva su dvije države u kojima su dizelski auti najpopularniji s 65,8, odnosno 63,5 posto udjela. Mnogo ne zaostaje ni Hrvatska na četvrtom mjestu s 46 posto udjela dizelaša. U Nizozemskoj i Grčkoj su dizelski automobili prilično rijetki s 8,7, odnosno 9,8 posto udjela među svim automobilima na cestama.
Tržišni udio dizelskog pogona po državama:
1. Latvija - 65,8%
2. Litva - 63,5%
3. Portugal - 58,8%
4. Hrvatska - 56,0%
5. Irska - 55,8%
6. Španjolska - 55,7%
7. Francuska - 53,0%
8. Austrija - 51,5%
9. Slovenija - 50,7%
10. Luksemburg - 45,4%
11. Slovačka - 43,8%
12. Rumunjska - 42,2%
13. Italija - 42,1%
14. Estonija - 41,5%
15. Poljska - 39,5%
16. Norveška - 38,5%
17. Belgija - 39,3%
18. Češka - 39,3%
19. Velika Britanija - 34,7%
20. Švedska - 33,5%
21. Island - 33,0%
22. Mađarska - 31,6%
23. Njemačka - 29,6%
24. Švicarska - 28,1%
25. Danska - 26,6%
26. Finska - 26,3%
27. Cipar - 21,5%
28. Nizozemska - 9,8%
29. Grčka - 8,7%
Električni automobili su još uvijek vrlo rijetki
Jedina europska država na kojem električni automobili imaju relativno visok udio u ukupnom broju automobila je Norveška s 20,8 posto. Iza nje slijedi Island (7,3 %) te Danska i Švedska s po 4,0 posto. Cipar i Grčka su države s na najmanjim udjelom električnih automobila od samo 0,1 posto. Ni Hrvatska nije puno bolja s 0,3 posto,a u oči upada i izuzetno malen udio električnih automobila u Italiji i Španjolskoj (0,4 posto).
Tržišni udio dizelskog pogona po državama:
1. Norveška - 20,8%
2. Island - 7,3%
3. Danska - 4,0%
4. Švedska - 4,0%
5. Nizozemska - 3,7%
6. Luksemburg - 3,1%
7. Švicarska - 2,3%
8. Austrija - 2,1%
9. Njemačka - 2,1%
10. Velika Britanija - 2,1%.
11. Finska - 1,6%
12. Irska - 1,6%
13. Belgija - 1,5%
14. Francuska - 1,5%
15. Portugal - 0,9%
16. Mađarska - 0,7%
17. Slovenija - 0,6%
18. Latvija - 0,5%
19. Litva - 0,5%
20. Estonija - 0,4%
21. Italija - 0,4%
22. Španjolska - 0,4%
23. Hrvatska - 0,3%
24. Rumunjska - 0,3%
25. Češka Republika
26. Poljska - 0,2%
27. Slovačka - 0,2%
28. Cipar - 0,1%
29. Grčka - 0,1%
Plug-in hibridi stoje lošije i od električnih
Europski lideri po udjelu plug-in hibridnih automobila su skandinavske države. Island je na prvom mjestu s 8,4 posto, a slijede Norveška, Švedska, Danska i Finska. No svi ti udjeli su prilično skromni. U Hrvatskoj ima samo 0,1 posto plug-in hibrida, a u Austriji, Cipru, Estoniji i Italiji i manje od toga.
Tržišni udio plug-in hibridnog pogona po državama:
1. Island - 8,4%
2. Norveška - 6,8%
3. Švedska - 4,8%
4. Danska - 3,8%
5. Finska - 3,8%
6. Belgija - 3,0%
7. Luksemburg - 2,7%
8. Nizozemska - 2,1%
9. Njemačka - 1,8%
10. Švicarska - 1,4%
11. Irska - 1,2%
12. Francuska - 1,1%
13. Velika Britanija - 1,1%
14. Portugal - 1,0%
15. Mađarska - 0,6%
16. Španjolska - 0,5%
17. Litva - 0,3%
18. Poljska - 0,2%
19. Slovačka - 0,2%
20. Slovenija - 0,2%
21. Hrvatska - 0,1%
22. Grčka - 0,1%
23. Latvija - 0,1%
24. Češka - 0,1%
25. Rumunjska - 0,1%
26. Austrija - <0,1%
27. Cipar - <0,1%
28. Estonija - <0,1%
29. Italija - <0,1%
I udio hibrida je još prilično mali
Udio blagih hibrida i takozvanih full hibrida u različitim europskim zemljama također je prilično mali. Na vrhu su Luksemburg (5,4 %), Island i Norveška. Hrvatska je i ovdje među najgorima (1,3 %), a na dnu je Finska s manje od 0,1 posto.
Tržišni udio hibridnog i blagog hibridnog pogona po državama:
1. Luksemburg - 5,4%
2. Island - 5,1%
3. Norveška - 5,1%
4. Irska - 5,0%
5. Nizozemska - 4,9%
6. Švicarska - 4,6%
7. Litva - 4,2%
8. Danska - 3,9%
9. Italija - 3,9%
10. Velika Britanija - 3,8%
11. Austrija - 3,7%
12. Španjolska - 3,6%
13. Švedska - 3,5%
14. Cipar - 3,4%
15. Estonija - 3,4%
16. Francuska - 3,3%
17. Mađarska - 3,2%
18. Njemačka - 3,0%
19. Poljska - 2,4%
20. Belgija - 2,1%
21. Slovačka - 2,0%
22. Slovenija - 1,7%
23. Portugal - 1,6%
24. Hrvatska - 1,3%
25. Latvija - 1,3%
26. Grčka - 1,2%
27. Rumunjska - 0,8%
28. Češka - 0,1%
29. Finska - <0,1%
Po automobilima na plin (LPG) smo među vodećima
Poljska je država s najvećim udjelom automobila na ukapljeni naftni plin (LPG) s popriličnim udjelom od 13,1 posto. Ovo gorivo dosta je popularno i u Italiji gdje ga koristi 7,2 posto automobila, a Hrvatska ej na trećem mjestu u Europi, doduše s mnogo manjim udjelom od 3,3 posto. Na dnu ljestvice su mnoge države koje praktično nikada nisu prihvatile ovo gorivo.
Tržišni plinskog (LPG) pogona po državama:
1. Poljska - 13,1%
2. Italija - 7,2%
3. Hrvatska - 3,3%
4. Slovačka - 1,9%
5. Češka - 1,6%
6. Nizozemska - 1,1%
7. Njemačka - 0,7%
8. Mađarska - 0,7%
9. Slovenija - 0,5%
10. Rumunjska - 0,4%
11. Belgija - 0,3%
12. Španjolska - 0,3%
13. Latvija - 0,2%
14. Litva - 0,2%
15. Austrija - 0,1%
16. Grčka - 0,1%
17. Luksemburg - 0,1%
18. Cipar - <0,1%
19. Danska - <0,1%
20. Estonija - <0,1%
21. Finska - <0,1%
22. Francuska - <0,1%
23. Irska - <0,1%
24. Portugal - <0,1%
25. Velika Britanija - <0,1%
26. Švedska - <0,1%
27. Island - <0,1%
28. Norveška - <0,1%
29. Švicarska - <0,1%
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.