Prijava
Električna vozila popularna su i aktualna tema među proizvođačima automobila, gotovo svi su već obznanili svoje planove o njihovoj proizvodnji i prodaji, a neki su takvi auti već odavno na tržištu
I dok je električni automobil koncept star već više od desetljeća, pojam modernog električnog auta daleko je odmakao od toga, jer tehnologija napreduje svakim danom sve više. Električni motori su manji, kompaktniji i efikasniji, a baterije su sve bolje. Najveći problem današnjice je to što ljudi ne vole čekanje, a za punjenje električnog auta potrebno je upravo to, a o dužim putovanjima da i ne govorimo. Ljudi danas žele električne aute, a od njih očekuju da budu barem toliko dobri kao konvencionalna vozila. Što je i razumno s obzirom na to da moraju platiti nešto što bi za nekoliko godina moglo imati oštru krivulju amortizacije.
Drugim riječima, ako se proizvođači ne posvete ažuriranju vozila koja su već prodali, očito je kako će ona biti zastarjela za manje od deset godina. Razina zastarjelosti tako bi trebala nadmašiti razinu konvencionalnih vozila, jer bi prema procjenama do 2026. godine baterije trebale postati izvrsne, a vrijeme punjenja također bi se trebalo drastično skratiiti. Vrijednost preprodaje takvog automobila može postati značajan teret za vlasnike, jer pitanje je ima li opće kupaca za električno vozilo staro deset godina? S obzirom na brz napredak tehnologije električnih automobila, treba barem na trenutak u drugi plan staviti njezine prednosti i razmisliti o lošim stranama ovoga koncepta. Sigurno je kako je vozilo bez štetnih ispušnih plinova dobro za okoliš, no ovdje ćemo se fokusirati na druge aspekte ove tehnologije. One skrivene, o kojima se ne govori puno.
Proizvodnja na više kontinenata i komplicirani procesi prijevoza
Većina konvencionalnih automobila uglavnom se sastavlja od dijelova koji se proizvode u tvornicama blizu pogona za proizvodnju automobila. Mnogi proizvođači izgradili su tvornice na drugim kontinentima da bi zadovoljili potrebe različitih tržišta, ali s manjim troškovima. Situacija je drugačija samo kod ekskluzivnih brendova koji ne brinu puno o konačnim troškovima te kod proizvođača koji imaju dobre i povoljne ugovore o međunarodnome transportu. Kad su se na tržištu pojavili prvi hibridni automobili, kritizirani su zbog Nikal-metal baterija. Za njihovu proizvodnju koriste se metali iskapani iz rudnika smještenih na najizoliranijim mjestima na svijetu, a te rijetke sirovine morale su biti transportirane s jednoga na drugi kraj svijeta da bi bi se od njih izradile baterije. Potom bi ih se opet transportiralo na daleke destinacije u tvornice automobila. Stvari se nisu previše promijenile ni glede električnih vozila, osim što su proizvođači automobila počeli sami proizvoditi baterije. To ipak ne znači da transportni lanac ne vodi do zemlje koja je jako daleko od tvornice te da skupi metali moraju prevaliti velike udaljenosti da bi se proizvele baterije za električne automobile.
Litij i drugi rijetki materijali – odakle dolaze i koliko koštaju?
Spočetka su hibridi koristili nikal-metal baterije, no većina današnjih električnih automobila koristi litij-Ionske baterije, a litij je s vremenom postajao sve skuplji. Prema podacima iz 2015. godine, Australija je najveći svjetski izvoznik litija, a slijede Čile, Argentina i Zimbabve. Baš kao i nafta, litij je ograničen resurs i zbog povećane potražnje sve je skuplji, a zato će i električnim automobilima rasti cijena. U industriji električnih automobila koriste se i rijetki metali, kao što su disprosij, lantan, neodimij i praseodimij. Oni se vade u uvjetima koji nisu optimalni i njihova povećana potražnja direktno šteti okolišu.
Recikliranje baterija – jesmo li spremni na to?
Prva Toyota Prius je proizvedena prije gotovo 20 godina, a njezine baterije sigurno nisu toliko izdržale, već su zamijenjene. Ako će proizvodnja električnih automobila biti onakva kakvom ju najavljuju proizvođači, bit će mnogo litij-Ionskih baterija za recikliranje do 2045. godine. To je 20 godina nakon termina za koji su predviđeni velika ekspanzija i procvat električnih automobila (2025.). Litij-Ionske baterije, kao i nikal-metal baterije mogu se reciklirati i postoje tvrtke koje se time bave, no hoće li ih biti dovoljno da se zadovolje kapaciteti? Svijet još uvijek nema veliko tržište električnih automobila, a konvencionalni se ionako ne recikliraju kako treba. Toyota, naprimjer, ima program kojim daje novi život starim baterijama iz Priusa. To je dobar primjer, a krug recikliranja može se još unaprijediti da bi električna vozila na kraju bila uistinu ekološki efikasna u punome smislu riječi.
Zbogom lakim popravcima
Električna vozila neće biti lako popravljiva u toj mjeri da bi njihovi vlasnici mogli sami izvesti bilokakve popravke osim promjene gume, žarulje i slično. To znači i da će takva vozila morati biti pouzdanija od konvencionalnih, a pitanje je što će se desiti s nesretnim vlasnikom električnoga vozila kojemu se, nakon isteka garancije, desi ozbiljniji kvar motora. S konvencionalnim automobilom to bi se riješilo u većini autoservisa, u kratkome roku i po uglavnom prihvatljivoj cijeni. Nijedan privatni servis uglavnom ne zna popraviti moderan električni motor, a nema ni odgovarajuće alate za takve popravke. Dakle, umjesto da povoljnije popravite svoj automobil u lokalnom servisu, morat ćete ga voziti na popravak u ovlašteni servis. Ako će vam se cijena popravka činiti prevelikom i nerealnom, nećete si moći pomoći.
Zaboravite off-road avanture i teško dostupne terene
Sjećate se Land Rovera Camel Trophy? Od njegove opreme pažnju su plijenili i dodatni kanistri s gorivom, koje je imao da se ne bi desilo da u avanturama u prirodi, u nekom udaljenome mjestu ostane bez goriva. Takve avanture trenutno su nezamislive s modernim električnim automobilom. Ne možemo očekivati da se to promijeni ni u skoroj budućnosti, jer je još uvijek nedostižan nivo evolucije komotne autonomije automobila s jednim punjenjem. Potrebna je velika razina povjerenja u električni automobil, koji može prevaliti zahtjevan teren i velike udaljenosti a da ne postane olupina ostavljena u šumi. Drugim riječima, električni automobili neće potpuno potisnuti konvencionalne automobile, barem ne iz ovakvih područja i područja nepovoljne klime. Isto se može reći i za automobile koji vodikove gorive ćelije koriste kao pogonsko gorivo.
Obnovljiva električna energija i vodik
U ovim dvjema kategorijama vozila nema ispušnih plinova, no električna energija obično dolazi iz neobnovljivih izvora. Vlade u većini zemalja fokusiraju se na održavanje 'zelene energije', no napredak je jako spor. Električni automobili mogu se napajati i solarnim panelima. Oni su općenito skupi, a osobito su skupi oni koji su namijenjeni automobilima. Možda je onda ipak bolje rješenje vodik? Pa ne baš, jer proizvodnjom većih količina vodika nastaju ugljični dioksid i ugljični monoksid. Za oba ova problema postoji teoretsko rješenje, no potreban je značajan broj potencijalnih korisnika da bi se to rješenje implementiralo, uz vladine subvencije i podršku.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Autostart.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Autostart.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Rolo
WANKEL
WANKEL
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.