Prijava
Njegova neparna konstrukcija nije mogla ponuditi savršenu uglađenost, no upravo su blage vibracije i neobičan ritam paljenja stvorili karakter koji će desetljećima kasnije postati važniji od čistih brojki
Malo koji motor može se prepoznati nakon samo nekoliko sekundi slušanja. Audijev redni peterocilindraš upravo je jedan od njih. Nepravilan, dubok i pomalo grub ritam, nastao posebnom sekvencom paljenja 1-2-4-5-3, već je pola stoljeća dio identiteta marke iz Ingolstadta. Audi zato 50. obljetnicu obilježava posebnom izložbom u muzeju Audi Forum, otvorenom od 1. kolovoza 2026. do 28. veljače 2027. Posjetitelje čeka sedam izloženih motora i 14 vozila, od Audija 100 5E i modela S2 Coupé do Avanta RS2, TT-a RS i aktualnog RS 3.
Priča je počela u kolovozu 1976. predstavljanjem druge generacije Audija 100. Marka je model željela pomaknuti prema višoj klasi, no tadašnji četverocilindraši nisu nudili dovoljno snage i prestiža. Redni šestcilindrični motor bio je prevelik i nepovoljan za raspored mase u Audiju 100, pa su inženjeri postojećem četverocilindričnom motoru EA 827 praktično dodali još jedan cilindar. Tako je nastao benzinski motor obujma 2,1 litre sa 136 KS, koji je Audi 100 5E do 100 km/h ubrzavao za 9,5 sekundi i omogućio mu 190 km/h. Isporuke su počele u ožujku 1977. godine.
Peterocilindrični motor pokazao se idealnim kompromisom. Bio je snažniji i prestižniji od četverocilindričnog, ali kraći i lakši za ugradnju od rednog šesterocilindraša. Njegova neparna konstrukcija nije mogla ponuditi savršenu uglađenost, no upravo su blage vibracije i neobičan ritam paljenja stvorili karakter koji će desetljećima kasnije postati važniji od čistih brojki.
Nakon početnog uspjeha Audi je odmah ubrzao razvoj peterocilindraša. Godine 1978. predstavljen je atmosferski dizelski peterocilindraš sa 70 KS, a samo godinu poslije Audi 200 5T dobio je turbobenzinski motor sa 170 KS. Pravi preokret stigao je 1980. s originalnim Audijem Quattro. Kombinacija turbopunjača, intercoolera, 200 KS i stalnog pogona na sve kotače stvorila je legendarni cestovni automobil koji je ubrzo promijenio i reli. Audi je osvojio konstruktorske naslove 1982. i 1984., dok su Hannu Mikkola i Stig Blomqvist osvajali vozačke titule.
U eri slaven Grupe B peterocilindraš je postao zastrašujući. Posljednje reli izvedbe razvijale su više od 500 KS, a Walter Röhrl je 1987. s Audijem Sport quattro S1 pobijedio na Pikes Peaku. Sljedeće godine Audi 200 quattro osvojio je američku seriju Trans-Am, dok je IMSA GTO iz 1989. iz nešto više od dvije litre izvlačio čak 720 KS. Zvuk koji je nekada pripadao velikoj obiteljskoj limuzini postao je zvučna kulisa jedne od najluđih epoha automobilskog sporta.
Pet cilindara nisu služila samo brzini. Audi je 1989. predstavio 100 TDI s 2,5-litrenim motorom od 120 KS i izravnim ubrizgavanjem, što je bio možda najvažniji korak u razvoju modernih turbodizelaša. Na drugom kraju ponude stajao je Avant RS2 iz 1994., čiji je 2,2-litreni turbo razvijao 315 KS. Bio je tada najsnažniji serijski karavan na svijetu i postavio temelje Audijevoj RS obitelji.
Ipak, sredinom devedesetih V6 motori počeli su potiskivati peterocilindraše. Posljednji primjerci prve generacije, 2.5 TDI u Audiju A6 te 2.2 turbo u modelu S6, nestali su 1997. Činilo se da je priča završena, no Audi je 2009. u TT-u RS predstavio novi, poprečno postavljeni 2.5 TFSI sa 340 KS. Motor je kasnije stigao u RS 3 i RS Q3, a devet puta uzastopno osvojio je međunarodnu nagradu za motor godine.
Današnji 2.5 TFSI u Audiju RS 3 razvija 400 KS i 500 Nm. Automobil do 100 km/h ubrzava za 3,8 sekundi, a uz odgovarajući paket može dosegnuti 290 km/h. Motor je kraći od 50 cm, težak oko 160 kg i ručno se sklapa u mađarskom Győru. Unatoč turbopunjaču, izravnom ubrizgavanju i modernoj elektronici, zadržao je ono najvažnije, prepoznatljivi ritam u kojem se naizmjenično pale susjedni i međusobno udaljeni cilindri.
Danas Audijev peterocilindraš djeluje kao tehnički anakronizam. Upravo zato je toliko poseban. Njegova vrijednost nikada nije bila samo u snazi, nego u spoju kompaktnosti, karaktera, sportske povijesti i nezamjenjivog zvuka. Nakon 50 godina još je živ, a prema posljednjim najavama preživjet će još neko vrijeme.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.