Prijava
Kakvi su to zapravo automobili, kako funkcionira njihov pogon i kakve prednosti i nedostatke imaju u odnosu na ostale pogonske sustave?
Od početka ove godine u većini svijeta primjetan je osjetan pad zanimanja az električne automobile što je u mnogim državama dovelo do pada ili stagniranja prodaje ovakvih vozila. S druge strane, prodaja plug-in hibrida nastavlja stabilno rasti. S obzirom na to da u mnogim našim člancima predstavljamo ili testiramo razne plug-in hibridne automobile, odlučili smo detaljno objasniti kakvi su to zapravo automobili, kako funkcionira njihov pogon i kakve prednosti i nedostatke imaju u odnosu na ostale pogonske sustave.
Izraz elektrificirana vozila uključuje različite pogonske sustave, uključujući blage hibride i klasične "potpune" hibride, vozila na vodikove gorive ćelije, plug-in hibride (PHEV) i električna baterijska vozila , odnosno vozila koja obično pojednostavljeno zovemo električnim automobilima. Iako plug-in hibridi trenutno nisu tako popularni kao električni modeli, klasični hibridi, benzinci i dizelaši, prodaja im konstantno raste, a i ponuda je sve veća. U bliskoj budućnosti mogli bi biti izuzetno popularni zbog kupaca koji se žele voziti na struju, no ne žele brinuti o dosegu i punjenju strujom na dužim putovanjima.
Što su plug-in hibridi?
Plug-in hibridna vozila ili PHEV obično imaju benzinski ili (mnogo rjeđe) dizelski motor, jedan ili više električnih motora te bateriju koju je moguće puniti iz vanjskog izvora. Ta baterija je ujedno i glavna razlika u odnosu na klasične hibride koji imaju manju bateriju koja se ne može puniti iz vanjskog izvora, dakle kod kuće ili na javnom punjaču. U odnosu na električne aute, plug-in hibridi uglavnom nude skroman potpuno električni doseg (od oko 50 do oko 100 kilometara), no većini je to dovoljno za svakodnevne potrebe. Ako je potrebno napraviti više kilometara, kada se baterija istroši, plug-in hibridi će raditi poput klasičnih hibrida, oslanjajući se benzinski motor uz povremenu pomoć elektromotora za uštedu goriva. Plug-in hibridi su skuplji od hibridnih vozila, ali i uglavnom malo jeftiniji od usporedivih električnih vozila.
Da bi ostvarili svoj potpuni potencijal uštede, ali i zaštite okoliša, trebalo bi ih redovito puniti. Punjenje kod kuće ili na sporijim AC punjačima traje kraće nego kod električnih vozila jer im baterije osjetno manje. S druge strane, većina plug-in hibrida nema mogućnost brzog DC punjenja.
Koje su prednosti plug-in hibrida
Doseg plug-in hibrida na električni pogon, odnosno mogućnost vožnje nekoliko desetaka kilometara samo na struju može biti značajna prednost za vozače koji svakodnevno putuju na posao ili voze po gradu. To može značiti da se njima možete voziti na kraće relacije bez da potrošite i kap goriva. U tom slučaju treba ih strujom puniti često, praktično skoro svaki dan, i tu su u prednosti oni koji imaju mogućnost punjenja "kod kuće" ili na poslu. Na običnoj utičnici će se prazna baterija tipičnog plug-in hibrida napuniti za pet do 10 sati, što znači da će biti puna preko noći ili dok ste na poslu.
Plug-in hibridi su uglavnom vrlo snažni automobili pa vozačima pružaju vrlo dobro iskustvo vožnje. Također, vožnja je uglavnom mnogo tiša nego vožnja automobila s motorima na unutarnje izgaranje. Kada je baterija puna, benzinski ili dizelski motor će se uključiti tek kada stisnete gas "do daske" ili ako su vanjske temperature iznimno niske. U komfornom, prosječnom stilu vožnje, kada je baterija puna, 100 posto vremena možete voziti nečujno na struju, a i kada se baterija isprazni, automobil će još uvijek oko 50 posto i više gradskih dionica obavljati na električni pogon zahvaljujući struji koju generira motor na unutarnje izgaranje i struji koja se dobiva regenerativnim kočenjem.
Prednost plug-in hibrida su i osjetno niže trošarine. Ovisno o električnom dosegu, "skida se" iznos trošarine. Ako je deklarirani WLTP doseg 50 kilometara, trošarine će biti 50 posto niže, a ako je on 100 kilometara, trošarine uopće neće biti. Zbog ovoga plug-in hibridi su u Hrvatskoj, posebno oni skupi i luksuzni, nerijetko jeftiniji od podjednako snažnih dizelaša ili benzinaca. Za plug-in hibride također je moguće dobiti poticaje, a u nedavnom krugu poticaja država je dijelila 5000 eura subvencija po vozilu.
Minusi plug-in hibrida
Iako nude određen električni doseg koji može znatno smanjiti troškove za gorivo plug-in hibridi nisu najbolji izbor za svakog vozača. Skuplji su od klasičnih hibridnih vozila i da bi se zaista isplatili potrebno ih je redovito puniti strujom. Za vozače koji nemaju tu mogućnost ili za one koji svakodnevno prevaljuju velike kilometraže plug-in hibridi neće biti previše isplativi. Ako se plug-in hibridi redovito ne pune strujom u principu će imati veću potrošnju od klasičnih hibrida. Stoga je vozačima koji ih ne misle puniti, mnogo pametnije odabrati klasični hibrid.
Još jedan minus je ponuda prostora u prtljažniku. Većina plug in hibrida ima manji prtljažnik jer dodatni prostor potreban za bateriju osjetno umanjuje njegov volumen. Što se tiče troškova redovitih servisa električni automobili su u prednosti nad plug-in hibridima koji zahtijevaju redovite promjene ulja i drugih komponenti koje su važne za rad motora s unutarnjim ubrizgavanjem (filteri, remenje i slično). Minus u odnosu na klasične automobile koji imaju samo motore s unutarnjim izgaranjem je i ograničeni vijek baterije. Ona bi bez problema morala izdržati 160.000 kilometara koliko traju standardna jamstva na bateriju, no hoće li izdržati i 300.000 ili 400.000 je vrlo upitno kod nekih modela što u pitanje stavlja vrijednost rabljenih vozila.
Kakva je budućnost plug-in hibrida?
Plug-in hibridi su mnogima vrlo zgodna eko i štedljiva alternativa, no ako se ne pune nisu ni ekološki ni štedljivi. S jedne strane oni spajaju najbolje od električnih i klasičnih automobila, no s druge strane (ako ih ne punite) može ispasti da zapravo, spajaju najgore od ove dvije vrste automboila. Zbog toga je sve više kritika na njihov račun jer mnogi ih kupci kupuju uz poticaje ili zato što su zbog poreza i trošarina jeftiniji od podjednako snažnih klasičnih benzinaca (ovdje prije svega mislimo na vrlo skupe i snažne aute sa 300, 400 i više KS). Nakon kupnje takvi kupci vrlo rijetko ili uopće ne pune baterije svojih auta.
Zbog svega ovoga plug-in hibride se ne smatra odgovarajućom eko alternativom električnim autima, te bi od 2035. i njima trebala biti zabranjena prodaja u EU, kao i klasičnim benzincima i dizelašima. Zbog toga niti proizvođači u njih ne ulažu koliko bi mogli. Iako bi im prodaja mogla rasti do kraja ovog desetljeća, nakon toga predviđanja za budućnost plug-in hibrida su slična i kao za budućnost benzinaca i dizelaša. Postepeno će nestajati ako EU i mnoge druge države svijeta ne odustanu od svojih planova za zabranu motora s unutarnjim izgaranjem.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.