Prijava
Dizel je u to vrijeme imao reputaciju motora za radne strojeve, kamione i dostavna vozila, a ne za kompaktne automobile. Ali jedan Golf je sve to promijenio
Ove godine Volkswagen mnogim događajima i premijerama obilježava 50 godina golfa GTI. No 2026. godina donosi još jednu važnu obljetnicu u povijesti VW-a o kojoj se mnogo manje priča. Prije točno 50 godina Volkswagen je predstavio Golf Diesel i time pokrenuo promjenu koja će snažno obilježiti europsku automobilsku industriju.
U prvoj polovici sedamdesetih dizelski motori u osobnim automobilima još su bili rijetkost. Najčešće su ih koristili taksisti ili vozači koji su tražili maksimalnu ekonomičnost, dok su se privatni automobili s dizelašima smatrali sporima i grubog rada. Dizel je u to vrijeme imao reputaciju motora za radne strojeve, kamione i dostavna vozila, a ne za kompaktne automobile.
No situacija se počela mijenjati nakon naftne krize 1973. godine, kada je, zbog velikog rasta cijena, potrošnja goriva postala važnija nego ikada. Volkswagen je zato 1976. godine odlučio proširiti ponudu Golfa I s dvije potpuno različite, ali jednako važne verzije. Jedna je bila sportski GTI, a druga štedljivi Golf Diesel.
Prvi dizelski Golf pokretao je 1,5-litreni četverocilindraš snage 50 KS. Motor je konstrukcijski bio povezan s benzinskim motorom iste zapremine, ali je koristio vrtložnu komoru za ubrizgavanje goriva, što je za tadašnje standarde osiguravalo relativno miran rad. Unatoč robusnom bloku od lijevanog željeza motor je bio samo dvadesetak kilograma teži od benzinske verzije, pa nije značajno utjecao na vozna svojstva.
Golf Diesel težio je oko 800 kilograma i prema tvorničkim podacima trošio oko 6,5 litara goriva na 100 kilometara, otprilike dvije litre manje od usporedivog benzinskog modela. U praksi to je bila značajna ušteda u vremenu kada su cijene goriva naglo "podivljale". Zbog toga je potražnja brzo počela rasti. Posebno su ga prihvatili veliki poslovni kupci i državne službe, a u Njemačkoj su ga popularizirali žuti Golfovi pošte koji su svakodnevno krstarili gradovima. Volkswagen je tako postupno izgradio reputaciju jednog od vodećih proizvođača dizelskih motora na svijetu.
Tijekom godina tehnologija se brzo razvijala. Početkom osamdesetih uveden je snažniji 1,6-litreni dizel s 54 KS, koji je donio više okretnog momenta i bolju elastičnost u svakodnevnoj vožnji. Nedugo zatim pojavio se i Golf GTD, koji je zahvaljujući turbopunjaču razvijao 70 KS i pokazao da dizel može biti i relativno brz. Pravi tehnološki skok dogodio se 1993. godine s dolaskom TDI tehnologije u Golf treće generacije. Turbodizel s izravnim ubrizgavanjem goriva donio je znatno veću učinkovitost, snažan okretni moment i osjetno nižu potrošnju. Upravo je ta tehnologija u sljedećim desetljećima postala zaštitni znak Volkswagena i značajno utjecala na popularnost dizelskih automobila u Europi, sve do Dieselgatea koji je postupno potpuno preokrenuo trend.
Dizelski motori danas polako nestaju s tržišta osobnih automobila. Ponuda novih modela sve je manja, mnogi proizvođači potpuno ih izbacuju iz ponude, a stroži ekološki propisi i visoki troškovi razvoja dodatno ubrzavaju taj trend. Uz to, gradovi uvode ograničenja za starije dizelaše, dok električni i hibridni pogoni preuzimaju sve veći dio tržišta. Posljedica je poražavajuća za za nekada najpopularniji pogon. Prema podacima ACEA-e za 2025. godinu, dizelski automobili činili su samo 8,9 % svih novoprodanih vozila u Europskoj uniji.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.