Zašto brzinomjeri u svim autima pokazuju netočnu brzinu?

Svi koji su ikada pokušali izmjeriti brzinu svojeg automobila pomoću navigacijskog uređaja ili aplikacije na mobilnom telefonu primijetili su da se stvarna vrijednost ne poklapa s onim što pokazuje brzinomjer automobila. Stvarna brzina je uvijek nekoliko kilometara na sat sporija od onoga što pokazuje brzinomjer. U svim automobilima i bez iznimke. No zašto je tako i kako automobilska industrija do danas nije uspjela napraviti brzinomjere koji su točni? Odgovor je jednostavan.

Svi automobili imaju namjerno uprogramiranu grešku na svojim brzinomjerima, a razlog za to leži u zakonskim propisima. Pravna smjernica EU-a (75/443/EWG) propisuje sljedeće: "Brzina koju prikazuje brzinomjer automobila ne smije nikada biti manja od stvarne brzine". Tog pravila proizvođači su se držali i mnogo prije EU propisa kako bi izbjegli bijes i tužbe vlasnika vozila u slučaju da policija kontrolira njihovu brzinu. Jer ako se vozač drži propisane brzine i prati svoj brzinomjer nikada se neće naći u prekršaju. Da brzinomjer slučajno pokazuje manju brzinu od stvarne to bi se lako moglo dogoditi. 

foto: Dreamstime

S nekadašnjom tehnologijom se brzinomjer koji laže nije mogao napraviti tako precizno kao danas, pa su prije trideset, četrdeset godina automobili lagali i mnogo više nego danas. Na 100 km/h to je bilo u pravilu oko 10 km/h, a na  maksimalnoj brzini, brzinomjeri su nerijetko prikazivali i 20, 30 km/h više od stvarne brzine kojem se kreće vozilo. 

Danas su te razlike u pravilu manje, no ne kod svih automobila. Propisi EU kažu da maksimalna razlika između stvarne i prikazane brzine može biti 10 posto plus 4 km/h. To u teoriji znači da brzinomjer može lagati u toj mjeri da vam stvarnu brzinu od 86 km/h prikaže kao 100 km/h. Iako je riječ o vrlo velikoj razlici, sve je u okviru zakona i takav brzinomjer se pravno smatra ispravnim. U realnosti su razlike danas ipak mnogo manje te je većina automobila namještena tako da njihovi brzinomjeri prikazuju od oko 4 km/h do oko 10 km/h veću brzinu od stvarne. Kolika je ta razlika za pojedini automobil ovisi o odluci proizvođača, jer aktualna tehnologija mjerenja brzine ne ovisi o GPS-u i ne može biti potpuno točna. Stoga je i dalje ukalkulirano određeno odstupanje. 

U principu se brzina mjeri na osnovi vrtne kotača. Elektronika koja je zadužena za nadzor ABS-a i ESP-a precizno mjeri vrtnju kotača i koristeći podatak o obujmu kotača računa brzinu kojom se vozilo kreće. Mjerenje se vrši svakih 50 milisekundi kako bi prikazana brzina uvijek bila aktualna. No ona se može lako promijeniti. Trošenjem guma smanjuje se i njihov opseg što utječe na razliku između stvarne i prikazana brzine. Tako će ona u konačnici biti još manja od prikazane. Ako pak vlasnik na vozilo ugradi veće kotače stvarna brzina će se povećati u odnosu na prikazanu.Odstupanja su moguća i kod preslabo ili previše napumpanih guma. Sve to čini potpuno precizno mjerenje nemogućim te i najmoderniji automobili i dalje imaju ugrađeno ranije spomenuto odstupanje.