Auto na suncu postaje pećnica: Evo kako se zaštititi od vrućine

Vrhunac toplinskog vala donosi temperature koje se u Hrvatskoj približavaju 40 stupnjeva u hladu, a automobil na suncu u takvim uvjetima vrlo brzo postaje opasan prostor. Problem nije samo neugoda kada se sjedne za užaren volan. U zatvorenom automobilu temperatura raste mnogo brže nego vani, površine se zagrijavaju do razine na kojoj mogu opeći kožu, klima-uređaj mora raditi pod velikim opterećenjem, a plastika, koža, zasloni i elektronika trpe dodatno toplinsko naprezanje.

Prvo provjetriti, tek onda hladiti

Najgore što možete napraviti jest sjesti u automobil koji je satima stajao na suncu, zatvoriti vrata i odmah uključiti klimu na najnižu temperaturu. Time se samo pokušava hladiti zrak koji je već ekstremno vruć, dok su armatura, sjedala, stakla i krov i dalje užareni. Prvi korak uvijek treba biti izbacivanje najtoplijeg zraka iz kabine.

Tu pomaže jednostavan trik s vratima. Otvorite prozor na suprotnoj strani automobila, primjerice suvozački, a zatim nekoliko puta otvorite i zatvorite vozačeva vrata. Time se vrući zrak doslovno istiskuje iz kabine i zamjenjuje svježijim vanjskim zrakom. Neće ohladiti automobil kao klima, ali će u nekoliko sekundi smanjiti toplinski udar pri ulasku. Još bolje je, ako imate vremena, otvoriti sva vrata na minutu, dvijeprije polaska.

@fryrsquared

I first shared this a year ago today - but thought it worth posting again if it helps in this scorchio!

♬ original sound - Hannah Fry

Kako pravilno koristiti klimu

Klima-uređaj treba koristiti pametno. Nakon prvog provjetravanja uključite klimu, ali ne morate odmah namjestiti 16 stupnjeva. U praksi je ugodnije i zdravije ciljati oko 22 do 24 stupnja, posebno ako je vani gotovo 40. Prevelika razlika između vanjske i unutarnje temperature stvara šok za tijelo, isušuje sluznicu i često završava glavoboljom ili ukočenim vratom.

Prvih nekoliko minuta korisno je uključiti recirkulaciju zraka, jer klima tada hladi zrak koji je već djelomično ohlađen u kabini, umjesto da stalno uvlači novi užareni zrak izvana. Kada se kabina ohladi, recirkulaciju treba isključiti ili prepustiti automatskom režimu rada, kako bi se zrak obnavljao. Mlaz hladnog zraka ne treba usmjeravati izravno u lice ili prsa, nego prema vjetrobranu i gornjem dijelu kabine. Tako se prostor hladi ravnomjernije i ugodnije.

foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Kod novijih automobila najbolje je koristiti automatski način rada. Sustav će sam kombinirati jačinu ventilatora, temperaturu i raspodjelu zraka. Kod starijih auta vrijedi pravilo: prvo kratko jako puhanje uz otvorene prozore, zatim zatvoriti prozore, uključiti recirkulaciju i nakon nekoliko minuta smanjiti ventilator.

Koja je najbolja zaštita parkiranog auta

Zaštita od sunca nije samo stvar komfora, nego i zaštite automobila. ADAC je u testu usporedio različite vrste zaštite na sedam jednakih Dacia Dustera i pokazao koliko se unutrašnjost može razlikovati ovisno o tome što stavite na auto. Referentni automobil bez ikakve zaštite zagrijao se na 53 stupnja. Najbolje se pokazala vanjska zaštitna cerada koja prekriva staklene površine: u takvom je autu izmjereno 43 stupnja, dakle 10 stupnjeva manje. Vanjska reflektirajuća zaštita za vjetrobran spustila je temperaturu na 45 stupnjeva, unutarnja zaštita iza vjetrobrana na 49, a bijela tkanina preko armature na 50 stupnjeva.

To jasno pokazuje da je zaštita izvana učinkovitija od zaštite iznutra. Kada se sunčeve zrake zaustave prije nego što prođu kroz staklo, kabina se sporije zagrijava. Unutarnji štitnik je i dalje bolji nego ništa, ali on dolazi tek nakon što je sunce već prošlo kroz vjetrobran. ADAC je izmjerio i da se volan i armatura bez zaštite mogu zagrijati na više od 70 stupnjeva, što znači da postoji realna opasnost od opeklina pri dodiru. Pokrivanje volana i armature bijelim ručnikom ili plahtom može smanjiti temperaturu volana i do 26 stupnjeva.

Najbolje rješenje je parkirati u hladu, ali to ljeti često nije moguće. Ako birate između dva loša mjesta, bolje je da je prednji dio automobila okrenut od sunca, jer se najveći toplinski udar obično događa kroz vjetrobran. Reflektirajuća zaštita za vjetrobran trebala bi biti obavezna ljetna oprema, posebno za automobile s velikim staklenim površinama, digitalnim instrumentima i tamnom unutrašnjošću.

Pomaže i svijetla tkanina preko dječjih sjedalica, kožnih sjedala i volana. Dječja sjedalica može postati toliko vruća da je dijete neugodno ili opasno odmah posjesti u nju. Elektroniku, mobitele, powerbanke, sprejeve, upaljače i limenke ne treba ostavljati u autu. Visoka temperatura može oštetiti baterije, napuhati kućišta uređaja ili izazvati curenje i pucanje ambalaže.

foto: Nikola Cutuk/PIXSELL

ADAC je pokazao i da boja automobila ima utjecaja. U jednom mjerenju crni se auto na suncu izvana zagrijao na 65 stupnjeva, a bijeli na 44 stupnja. Razlika u unutrašnjosti bila je manja, ali i dalje osjetna, bijeli automobil bio je oko pet stupnjeva hladniji od crnog. Zato su kod tamnih automobila zaštita stakala i prekrivanje armature još važniji.

Voda, pauze i putovanja bez žurbe

Na duljim putovanjima najvažnije je krenuti rano ujutro ili kasnije navečer. Vožnja između 12 i 17 sati najteža je za vozača, putnike, djecu, kućne ljubimce i sam automobil. Prije puta treba provjeriti tlak u gumama, razinu rashladne tekućine, ulje, stanje akumulatora i rad klime. Vrućina dodatno opterećuje rashladni sustav, a vožnja u kolonama, uz klimu i visoku vanjsku temperaturu, najgori je scenarij za starije automobile.

U autu uvijek treba imati dovoljno vode, ne samo za vozača nego i za sve putnike. Vodu je bolje piti često i u manjim količinama nego čekati žeđ. Slatka pića i energetski napici nisu dobra zamjena, a alkohol prije i tijekom puta ne dolazi u obzir. Na dugim relacijama treba planirati pauze svaka dva sata, a po velikoj vrućini i češće. Ako putujete s djecom, pauza nije gubitak vremena nego sigurnosna mjera.

foto: Canva

Gradske relacije su kratke, ali najgore za tijelo

Kratke gradske vožnje ljeti često su neugodnije od duljeg putovanja. Auto se ne stigne ohladiti, klima radi punom snagom, a vozač stalno ulazi i izlazi iz užarene kabine. Zato i za odlazak do trgovine vrijedi isto pravilo: parkirati u hladu kad god je moguće, staviti zaštitu na vjetrobran, prije ulaska provjetriti kabinu i ne očekivati da klima u dvije minute napravi čudo.

Djeca, starije osobe i kućni ljubimci nikada ne smiju ostati u zatvorenom automobilu, ni "samo na minutu". Temperatura u kabini raste vrlo brzo, a otvoren prozor nije rješenje.

Na ovakvim vrućinama automobil nije samo prijevozno sredstvo, nego prostor koji treba pripremiti prije svake vožnje. Malo hlada, malo provjetravanja, pravilno korištenje klime i obična boca vode mogu napraviti razliku između normalne vožnje i ozbiljnog toplinskog rizika.