Početna Magazin 4126 pregleda

Autoceste: Mi smo među najskupljima no ni to nije dovoljno

HRVATSKE AUTOCESTE
FOTO: PIXSELL

Čak 2,6 milijuna automobila prođe autocestom A1 tijekom kolovoza. To je 20 % godišnjega prometa i pet puta više nego tijekom siječnja pa nije pravedno što HAC povećava cestarine u tome razdoblju, kad ionako zbog većega prometa ljeti zarađuje nekoliko puta više nego u ostatku godine

 

U Njemačkoj se autocestama vozi potpuno besplatno, u Poljskoj se naplaćuju samo neke dionice, u Sloveniji se godinu dana vozite za 110, u Češkoj za 59, a u Švicarskoj za 38,50 eura. U Hrvatskoj vam taj iznos neće biti dovoljan da od Zagreba otputujete do Splita i vratite se.

HRVATSKE AUTOCESTE | Author: Petar Glebov/PIXSELL foto: Petar Glebov/PIXSELL

Više od pola europskih država odabralo je povoljniji sustav naplate vinjeta, a Hrvatska je u onoj nepovoljnijoj polovici i to pri njezinu dnu. Jer među državama koje cestarinu naplaćuju na naplatnim kućicama, Hrvatska ima jednu od najvećih cijena po kilometru. I ni to još nije dovoljno, tijekom sezone nam već drugu godinu zaredom uvode posebne sezonske cijene koje su za dodatnih 10 posto više. I tako dolazimo do apsurdnih situacija.

Vinjeta u Njemačkoj | Author: PIXSELL foto: PIXSELL

 

256 kuna

To je najveća cestarina koju vozač automobila može platiti na nekoj dionici naših autocesta. Za taj iznos se u Sloveniji možete neograničeno voziti gotovo četiri mjeseca, a u Švicarskoj godinu dana. Izvan sezone vožnja tom najskupljom dionicom, od Zagreba do Karamatića (Ploče), stoji 231 kunu

 

Cestarine za putovanje od Zagreba do Kalinjingrada i natrag, dugo 2800 kilometara (od čega je oko 2500 kilometara autocesta), stoje oko 460 kuna. U Hrvatskoj ćete otprilike taj iznos platiti za dionicu Zagreb-Zagvozd i natrag, znači za oko 850 kilometara autocesta. U Sloveniji se turisti voze sedam dana za oko 110 kuna, u nas taj iznos nije dovoljan ni da iz Zagreba dođete do Zadra.

VINJETE VEĆ OD 2016.  | Author: PIXSELL foto: PIXSELL

A što tek reći za Njemačku. Ona je najprometnija i najjača tranzitna država u Europi. Ionako pretrpane autoceste su ondje zatrpane strancima koji se voze besplatno, dok Nijemci održavanje tih istih autocesta plaćaju kroz razne poreze. Kako se onda taj isti Nijemac, koji zapravo plaća da bismo se mi i svi drugi vozili njegovim autocestama, osjeća kada dođe u Hrvatsku gdje mu za korištenje nekoliko stotina kilometara autocesta iz džepa odmah izbiju iznos za koji bi mogao unajmiti apartman na jedan dan.

HRVATSKE AUTOCESTE | Author: PIXSELL foto: PIXSELL

 

2,45 milijardi kuna

Toliko su zaradili HAC i ARZ prošle godine od cestarina. To je bilo čak 275 milijuna kuna više nego godinu dana ranije, a tome povećanju pridonijelo je i sezonsko povećanje cestarine 10 posto. Računa se da će ove godine zaraditi i više.

 

Naše autoceste su među najskupljima u Europi pa onda zaista nije fer dodatno podizati cijene tijekom sezone. Ni prema turistima, a ni prema našim građanima. Ionako se po tim istim autocestama tijekom sezone vozi u velikim gužvama i kolonama pa vožnja autocestom nije ni opuštena, a ni puno brža od vožnje klasičnom cestom.

Gužve | Author: Večernji list foto: Večernji list

Praksa sezonskih cestarina pomalo podsjeća na potez iz vremena Jugoslavije, kada su se strancima naplaćivale mnogo veće cijene nego domaćim turistima i vozačima. Zbog propisa EU-a danas takvo što nije moguće pa sada ispaštaju svi. Naše autoceste su otpočetka gradnje tema novinskih naslova. Od afera, korupcije, prevelikih cijena gradnje do raznih skandala u kojima se pogodovalo izvođačima.

 

700 - 900 radnika

Oni bi do kraja restrukturiranja, koje bi se trebalo obaviti do 2020., moglo otići iz HAC-a i ARZ-a. Pretpostavlja se kako bi novi sustav naplate mogao posla stajati još tisuće radnika nakon toga.

 

Kad se prisjetimo svega toga jasno je zašto je gradnja na kraju stajala mnogo više nego što se očekivalo izašto je održavanje  neusporedivo skuplje nego što je trebalo biti. Danas već legendarni primjer bojenja tunela jasno daje na znanje kako su tvrtke vlasnice upravljale našim autocestama. Samo iz tog slučaja kada je bojenje tunela Sveti Rok i Mala Kapela naplaćeno 35,56 umjesto 17,8 milijuna kuna može se iščitati kako se gospodarilo autocestama u Hrvatskoj i koliko je novca nepotrebno izgubljeno ili ukradeno.

Autoceste u Hrvatskoj | Author: Auto start foto: Auto start

HAC, koji između ostalog upravlja autocestom Bregana-Lipovac te autocestom Zagreb-Ploče, tvrtka je koja je 100 posto u državnome vlasništvu. Isto vrijedi i za ARZ koji upravlja malo manjom, ali vrlo važnom i prometnom dionicom, onom do Rijeke. A svi smo mnogo puta vidjeli kako stvari funkcioniraju u tvrtkama koje su u državnome vlasništvu. Jednostavno, troškovi su uvijek mnogo veći nego u tvrtkama koje su u privatnome vlasništvu. Kada na to dodamo korupciju i krađe, jasno je zašto je HAC još uvijek u ogromnome dugu od oko 22 milijarde kuna (stanje krajem 2017.) i zašto im je povećanje cestarina itekako potrebno.

1 AUTOCESTA NA ISPITU SIGURNOSTI Struka je dokazala: Autocesta A3 daleko je najopasnija

Gradnja autocesta je skupa. Kad smo mi gradili većinu autocesta prosječna cijena kilometra u Europi je bila oko 30 milijuna kuna. Toliko su otprilike koštale i naše autoceste, primjerice kilometar autoceste Zagreb-Split. No kada vidite cijenu gradnje autoceste od Zagreba prema Sisku ostanete zapanjeni.

HRVATSKE AUTOCESTE | Author: Petar Glebov/PIXSELL foto: Petar Glebov/PIXSELL

Iako na dionici nema nijednoga većeg vijadukta ili tunela, ova dionica stajala je 110 milijuna kuna za kilometar. Ova autocesta ispala je toliko skupa zbog visoke cijene otkupa zemljišta, ali i drugih problema koji su posljedica nesređene dokumentacije i forsiranja gradnje iz političkih interesa. Ta ista autocesta trenutačno bilježi neznatan promet kojim bi se teško moglo platiti njezino održavanje, a o povratu novca utrošenoga za gradnju da i ne govorimo.

Autocesta Zagreb-Sisak | Author: Tomislav Miletić/PIXSELL foto: Tomislav Miletić/PIXSELL

Ovo je samo jedan primjer kako neekonomično funkcioniraju tvrtke u državnome vlasništvu i jedan od razloga zašto ni ovako velike cestarine još uvijek nisu dovoljne da bi se brzo vratili svi dugovi koje ima HAC. Ne moramo se zavaravati da će se u Hrvatskoj ikada uvesti vinjete. Prema svim izračunima one bi donijele mnogo manje novca nego ovaj model naplate. Osim toga, javio bi se i socijalni problem, što sa stotinama radnika uposlenih na naplati cestarine?

HRVATSKE AUTOCESTE | Author: PIXSELL foto: PIXSELL

Tu je još jedan problem, autocestama u Hrvatskoj upravljaju četiri velike tvrtke, dvije su u državnom, a dvije u stranome vlasništvu i kada bi se uvele vinjete teško bi bilo uskladiti sve njihove interese. Umjesto povojnih vinjeta tako ćemo možda kroz nekoliko godina dobiti moderniji GPS sustav naplate. To ne bi nimalo smanjilo cijenu vožnje, ali bi barem eliminiralo sezonske kolone pred naplatnim kućicama. U tom slučaju ponovo ostaje problem stotina zaposlenih, a i opasnost da nas dodatno “opale” po džepu. Naime, već sada se spominje kako bi se po tome modelu naplaćivale i dionice koje su trenutačno besplatne, primjerice gradske obilaznice.

AUTOCESTA | Author: PIXSELL foto: PIXSELL

 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.