Prijava
Posljednji primjer iz ovog mjeseca, kada je 3,2 milijuna eura za tvrtke i obrtnike doslovno razgrabljeno za manje od šest minuta, samo je potvrdio ono što je svima jasno - ovakav model je neodrživ.
Zamislite da štedite mjesecima, istražujete, birate model i konačno ste spremni za kupnju električnog automobila. No, umjesto da ga kupite, vi čekate. Mjesecima. Čekate jer cijelo tržište stoji i čeka jedan jedini dan u godini kako bi sudjelovalo u utrci. Utrci u kojoj se milijuni eura podijele u samo nekoliko minuta, a pobjednik nije najpotrebitiji ili ekološki najosvješteniji, već onaj s najbržim internetom i najspretnijim prstima. To nije neki crni scenarij, već stvarnost hrvatskog modela poticaja, sustava koji ne odgovara nikome i potpuno koči prodaju jer dok nema natječaja, nitko ne kupuje, a frustrira i prodavače i kupce. Posljednji primjer iz ovog mjeseca, kada je 3,2 milijuna eura za tvrtke i obrtnike doslovno razgrabljeno za manje od šest minuta, samo je potvrdio ono što je svima jasno - ovakav model je neodrživ.
Slovenski model: Predvidljivost umjesto stresa
Samo nekoliko desetaka kilometara od Zagreba, u Sloveniji, priča je potpuno drugačija. Umjesto jednog dana u godini ispunjenog nervozom, slovenski građani i tvrtke mogu računati na predvidljiv i kontinuiran sustav poticaja. Od 2024. godine, subvencijama upravlja Borzen, operater tržišta električne energije, koji je uveo model sukcesivnih javnih poziva. To u praksi znači da je natječaj gotovo stalno otvoren. Kada se sredstva iz jedne tranše potroše, što se ponekad dogodi, novi poziv s novim milijunima eura objavljuje se u roku od nekoliko tjedana. Takav pristup omogućuje kupcima da bez stresa planiraju kupnju, znajući da neće ostati bez poticaja ako zakasne nekoliko minuta s prijavom.
Ukupan fond za 2025. godinu iznosio je izdašnih 9,2 milijuna eura, od čega je 5,2 milijuna namijenjeno građanima, a četiri milijuna pravnim osobama. Iznosi su stupnjevani prema cijeni vozila kako bi se potaknula kupnja dostupnijih modela. Za nova električna vozila cijene do 35.000 eura poticaj iznosi 7200 eura. Za ona u rangu od 35.000 do 45.000 eura dobiva se 6500 eura, a za skuplja, do 65.000 eura, 4500 eura. Za ona najskuplja nema ni poticaja i takvo stupnjevanje je itekako fer prema kupcima. No, Slovenija je otišla i korak dalje. Svjesni da je tržište rabljenih vozila ključno za masovniju tranziciju, nude poticaje od 2000 do 3000 eura i za kupnju rabljenih električnih automobila starih do tri godine. U Hrvatskoj je takva praksa trenutačno nezamisliva.
Kako to rade i druge, pametnije države
Dok se Hrvatska drži zastarjelog modela "najbrži prst", mnoge europske zemlje razvile su sofisticirane mehanizme koji ne samo da potiču prodaju, već imaju i snažnu socijalnu i poreznu komponentu. Cilj nije samo podijeliti novac, već osigurati da on stigne do onih kojima je najpotrebniji i da stvori stabilno tržište.
Francuska je, primjerice, uvela program "socijalnog leasinga" namijenjen kućanstvima s nižim prihodima. Tim programom obiteljima je omogućen najam električnog automobila za manje od sto eura mjesečno, čime se e-mobilnost otvara i onima koji si ne mogu priuštiti kupnju novog vozila. Sličan smjer slijedi i Njemačka, koja nakon naglog ukidanja subvencija krajem 2023. godine, od siječnja 2026. uvela novi program vrijedan tri milijarde eura. Fokus je stavljen na kućanstva s niskim i srednjim primanjima te na vozila cjenovnog ranga do 45.000 eura.
S druge strane, najuspješnije zemlje u pogledu elektrifikacije voznog parka, poput Norveške i Danske, gotovo da i nemaju izravne poticaje za kupnju. Njihov model temelji se na dugoročnim i stabilnim poreznim olakšicama. U Norveškoj su kupci električnih vozila oslobođeni plaćanja PDV-a i uvoznih davanja, imaju znatno nižu godišnju cestarinu te popuste na trajektima i naplatnim kućicama. Rezultat? Tržišni udio potpuno električnih vozila u Norveškoj iznosi gotovo 95 posto. To dokazuje da su stabilnost i predvidljivost poreznog sustava daleko učinkovitiji od povremenih, stihijskih injekcija novca koji se brzo razgrabi.
Hrvatska "nagradna igra" koči tržište i stvara nervozu
Za to vrijeme, hrvatski sustav ostaje zarobljen u krugu neizvjesnosti koji ne odgovara apsolutno nikome. Umjesto da potiče tržište, on ga potpuno koči i mjesecima se prodaja električnih vozila gotovo zaustavlja jer svi čekaju "dan D i sat H" kako bi sudjelovali u digitalnoj utrci. Protiv takvog su modela glasni i zastupnici automobila, čije poslovanje trpi zbog umjetno stvorenih zastoja i naglih skokova, ali i svi kupci čiji "prst nije dovoljno brz". Takav model stvara ogromnu nervozu kod svih sudionika. Iako je iznos poticaja od 9000 eura za električno vozilo među višima u Europi, zbog načina dodjele on ostaje nedostupan velikoj većini zainteresiranih. Utrka u kojoj pobjednika odlučuju sekunde nije poticaj, već prepreka koja Hrvatsku drži na začelju europskog tržišta električnih automobila.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.