Početna Magazin 136 pregleda

Previsoko ograničenje brzine na autocesti je opasno

HRVATSKE AUTOCESTE
Vidi galeriju 1/3
Previsoko ograničenje brzine na autocesti je opasno Previsoko ograničenje brzine na autocesti je opasno Previsoko ograničenje brzine na autocesti je opasno

Na svim hrvatskim autocestama postoje dionice na kojima se vozi brže nego što dozvoljavaju građevinske i prometne dozvole. Uz sigurnosni problem u slučaju prometne nesreće otvara problem oko odštete

Nastavak teme objavljene OVDJE.

Zapitali smo se, a iz kojih razloga cestari ne žele slušati inspekcije? Možda i zbog slučaja autobusa punog turista koji je izletio s jedne naše autoceste izazvavši prometnu nesreću s velikim brojem stradalih. Prema pouzdanim informacijama to se ne bi dogodilo da su odgovorni cestari postupili po nalogu inspektora koji su im samo mjesec dana prije tragedije naradili da zaštitnu odbojnu ogradu s lijeve strane prometnice usklade s prometnom dokumentacijom.

Prema njoj ograda je trebala biti dugačka 85 metara, no izvedena je u dužini od 45 metara. Upravo je na 47 metru od kobnog stupa autobus izletio. Kako tvrde prometni stručnjaci da je na datom mjestu bila ispravna bankina tako teška nesreća se sigurno ne bi dogodila. Ili što reći o primjeru središnjih bankina na dobrom dijelu svih hrvatskih autocesta.

Ugrađene su one koje “dozvoljavaju” nalete od 120, a ne od 130 i više kilometara na sat. Zbog toga je pred koju godinu na dionici kod Zaboka teško stradala jedna obitelj, zbog čega se vodi težak sudski proces… Samo koji kilometer dalje, zbog krivo izvedenog nagiba zaustavnog traka, na cesti se Renault Clijom zarotirala Vesna B. Ustvanovljeno je da je pri brzini od 130 km/h u dugačkom desnom zavoju prešla na zaustavni trak koji ju je naprosto izokrenuo i katapultirao prema središnjoj zaustavnoj ogradi.

HRVATSKE AUTOCESTE | Author: Petar Glebov/PIXSELL foto: Petar Glebov/PIXSELL

Ovaki primjeri mogu se redati u nedogled i dobar broj ih je završio u hrvatskim sudnicama. Upravo tamo češljaju se svi ovi problem i potiho dospijavaju u javnost. Tako se razotkrivaju i sve gore navedene anomalije, no nažalost još uvijek ne postoji kritična masa koja bi natjerala cestare da se ne igraju s ljudskim životima. Upravo je broj sudskih predmeta jedan od razloga za takvo ignoriranje državnih inspekcija.

Strah od odštetnih zahtjeva, od kopanja po u najmanju ruku čudnovatim financiranjem izgradnje prometnica…, razlog je neposluha cestara. Prema dostupnim informacijama to se radi i stoga jer kad su ceste uzeli u koncesiju nisu bili upoznati s ovim problemom i s neusklađenosti dokumentacije. U međuvremenu su im se problemi, a i inspektori na vratu nagomilali.

Umjesto da zbog sigurnosti prometovanja i vozača postupe ne samo kao dobri gospodarstvenici, već i kao odgovorni ljudi i stručnjaci brane se naručenim prometnim studijama. One im u pravilu idu u prilog i to bez obzira što ni one ne korespondiraju sa stvarnošću. I kao što nam je kazao jedan od insidera, kojem je neizmjerno stalo da se sve to promjeni, nimalo čudno kad imamo potkupljivo školstvo, posebno u segmetu koji se bavi ovom problematikom, preko građevinskih, birokratskih, političkih i inih lobija kojima nije do promjena. 
I nisu samo auto ceste te na kojima su dopuštene brzine više nego što su to odredili projektanti, što je amenovano uporabnim dozvolama i inim drugim tehničkim i sigurnosnim standardima. I da na dobrom dijelu državnih i lokalnih cesta primjenjuje se isti scenarij.

HRVATSKE AUTOCESTE | Author: Petar Glebov/PIXSELL foto: Petar Glebov/PIXSELL

Unesrećeni traže odštete

Autobus koji je izletio s autoceste zbog prekratke zaštitne ograde, vozačica koja je katapultirana zbog krivog nagiba zaustavnog traka, obitelj koja je naletjela na srnu jer ograde nije bilo…, samo su neki od slučajeva koji su završili na sudovim sa zahtjevima za odštetu od cestara

Tko fućka inspekcije

Državno odvjetništvo od 2011. vodi predmet neusklađenosti brzina na autocesti Zagreb-Macelj. Koncesionar je u nekoliko navrata obavješten od strane ovlaštene inspekcije da na pojedinim dionicama autoceste mora skinuti vertikalnu signalizaciju maksimalne dozvoljene brzine od 130 km/h na 120 km/h, a na pojedinim dijelovima i na 100 km/h. Štoviše, sve to im je i naređeno. Svo ovo vrijeme cestari ignoriraju naredbu inspektora koji se se pozvali ne samo na svoje analize već i na građevinsku dozvolu Klasa UP/I 331-03-91-01/48 te na pripadajući Prometni projekt koji govori upravo o tome da brzine ne smiju na tim dionicama biti više od 100, odnosno 130 km/h! Usprkos svemu, vozi se i dalje 130 km/h, a predmet se i dalje “paca”.

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.