Prijava
Ekstremni toplinski val poklapa se s početkom turističke sezone, pa vozače na putu prema moru čekaju veći rizik od umora, pregrijavanja i problema s gumama
Hrvatska ulazi u vrhunac dugog toplinskog vala, a najgori dani očekuju se upravo u trenutku kada počinje najjači dio turističke sezone. Temperature će se u mnogim krajevima približiti 40 Celzijevih stupnjeva, a u automobilu, na odmorištima, naplatnim zonama, graničnim prijelazima i u kolonama osjećaj vrućine bit će još izraženiji. To više nije samo pitanje neugode, nego sigurnosti.
Kolone postaju još opasnije
Najveći problem za vozače nije sama brojka na termometru, nego kombinacija vrućine, gužve i umora. Na autocestama prema moru promet se pojačava već od ranog jutra, a zastoji su mogući na A1 prema Dalmaciji, A6 prema Rijeci, zagrebačkoj obilaznici, prilazima Lučkom, Demerju, tunelima, trajektnim lukama i graničnim prijelazima. Kada se promet zaustavi na suncu, klima-uređaj mora raditi gotovo bez prekida, motor se više grije, putnici postaju nervozniji, a koncentracija vozača pada brže nego inače.
Voda u autu nije opcija nego nužnost
Posebno je opasno kretati na put bez vode. U autu bi trebalo biti više tekućine nego što se čini potrebnim, jer se planirano trosatno putovanje ljeti lako pretvori u pet ili šest sati vožnje. Djeca, stariji putnici, bolesnici i kućni ljubimci najteže podnose čekanje u koloni. Auto se ne smije ostavljati na suncu s djecom ili životinjama ni "samo na minutu". Temperatura u kabini raste vrlo brzo, a volan, kopče sigurnosnih pojaseva, dječje sjedalice i tamne površine mogu se zagrijati do razine koja izaziva opekline.
Može li se asfalt stvarno topiti?
Vrućina utječe i na cestu. Često se kaže da se asfalt “topi”, ali to nije posve točno. Asfalt se pri ekstremnim temperaturama može omekšati, postati ljepljiv, na njemu se mogu pojaviti tragovi bitumena, udubljenja i kolotrazi, osobito ondje gdje stoje teški kamioni ili gdje je kolnik stariji i opterećen. Opasniji fenomen su takozvani blow-upovi" na starijim betonskim cestama. Zbog širenja betonskih ploča pod jakom toplinom kolnik se može naglo izdignuti ili puknuti. Takva oštećenja posebno su opasna za motocikliste, ali i za automobile koji naiđu većom brzinom. Srećom, takvih cesta u Hrvatskoj je vrlo malo.
05.05.2026., Sibenik - Ulica Put Gimnazije koja je nedavno bila obnovljena.
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
U Hrvatskoj su glavne autoceste većinom građene za visoke ljetne temperature, no to ne znači da nema rizika. Najugroženiji su stariji dijelovi cesta, zone radova, prijelazi s jednog tipa podloge na drugi, mostovi, vijadukti, zaustavne trake i mjesta na kojima se dugo zadržava težak promet. Ako vozač primijeti izbočinu, pukotinu, komade kolnika ili neobično sjajnu i sklisku površinu, treba smanjiti brzinu, izbjeći nagle manevre i obavijestiti policiju ili cestarsku službu.
Gume su kritična točka
Gume su druga kritična točka. Ljeti se tlak u gumama mijenja s temperaturom, a premalo napuhana guma dodatno se deformira i grije. To je jedan od najopasnijih scenarija na autocesti jer u kombinaciji s vrućim asfaltom i velikom brzinom može završiti pucanjem gume. Tlak treba provjeriti prije puta, dok su gume hladne, i prilagoditi ga opterećenju vozila. Auto pun putnika, prtljage i krovne kutije nije isto opterećenje kao svakodnevna gradska vožnja.
Klima ne smije raditi kao hladnjača
Ni klima-uređaj se ne smije koristiti bez ikakvih pravila. Kabinu treba rashladiti, ali nije dobro napraviti ekstremnu razliku između vanjske i unutarnje temperature. Ako je vani 38 stupnjeva, postavljanje klime na 18 stupnjeva može izazvati šok pri izlasku iz automobila, glavobolju i umor. Razumnije je držati temperaturu oko 23 do 25 stupnjeva, koristiti recirkulaciju na početku hlađenja i zatim omogućiti dotok svježeg zraka. Nakon duljeg stajanja dobro je otvoriti vrata ili prozore i izbaciti užareni zrak iz kabine.
Motociklistima je još teže
Motociklisti su u još težoj situaciji. Zaštitna oprema je vruća, ali vožnja u kratkim rukavima i bez ozbiljne opreme može imati teške posljedice. U koloni se tijelo brzo pregrijava, a motor dodatno grije noge i trup. Najbolje je izbjegavati putovanje između 11 i 17 sati, češće stati, nositi prozračnu zaštitnu opremu i piti vodu prije nego što se pojavi žeđ.
Najbolji savjet je krenuti na vrijeme
Najpametnije je krenuti vrlo rano ujutro ili kasnije navečer, pratiti stanje na cestama i ne forsirati tempo. Toplinski val će najteže pogoditi upravo one koji žure, preskaču pauze i voze iscrpljeni. U ovakvim uvjetima pola sata odmora nije gubitak vremena, nego razlika između sigurnog dolaska i problema na cesti.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.