Prijava
Iako traje tek nekoliko sekundi, posljedice mogu biti katastrofalne. Srećom, uz pravilno znanje i pripremu, rizik se može svesti na minimum
Dovoljan je trenutak nepažnje. Vozite po kišom natopljenoj autocesti, brzina je prilagođena, no odjednom osjetite kako upravljač postaje neprirodno lagan, a automobil prestaje reagirati na vaše naredbe. Upravo ste doživjeli aquaplaning, ili vodeni klin, jednu od najopasnijih i najpodmuklijih situacija s kojima se vozač može suočiti. Iako traje tek nekoliko sekundi, posljedice mogu biti katastrofalne. Srećom, uz pravilno znanje i pripremu, rizik se može svesti na minimum.
Što je akvaplaning i zašto je toliko opasan?
Akvaplaning je pojava do koje dolazi kada guma ne stigne istisnuti svu vodu s površine ceste. Umjesto da prianja uz asfalt, guma se podiže na tanki sloj vode koji se stvara ispred nje, tvoreći takozvani vodeni klin. U tom trenutku, vozilo gubi svaki kontakt s podlogom. Ono doslovno počinje plutati, postajući nekontrolirana masa koja ne reagira ni na upravljanje, ni na kočenje, niti na ubrzavanje.
Fizika je ovdje neumoljiva. Rizik od nastanka vodenog klina raste s kvadratom brzine. To znači da čak i malo povećanje brzine drastično povećava opasnost. Iako se najčešće veže uz brzine iznad 80 km/h, na cestama s puno stajaće vode i s lošijim gumama, akvaplaning se može dogoditi i pri brzinama od samo 50 do 70 km/h. Kritična mjesta su udubljenja nastala od teških vozila (kolotrazi), nizbrdice, zavoji i podvožnjaci, gdje se voda najviše nakuplja.
Kako prepoznati da je automobil 'zaplovio'?
Iskusni vozači mogu prepoznati prve znakove, no za većinu se sve dogodi prebrzo. Ipak, postoji nekoliko ključnih simptoma na koje treba obratiti pozornost. Prvi i najočitiji je osjećaj na upravljaču, koji iznenada postaje iznimno "lagan" i beživotan, kao da nije spojen s kotačima. Istovremeno, možete primijetiti nagli i neobjašnjiv skok broja okretaja motora. To se događa jer pogonski kotači gube otpor asfalta i počinju se vrtjeti u prazno.
Još jedan znak može biti zvuk. Glasno prskanje vode koje čujete iz blatobrana može naglo utihnuti u trenutku kad gume izgube kontakt s cestom. U nekim slučajevima, stražnji dio vozila može početi lagano "plesati" ili se zanositi u stranu. Kada gume napokon ponovno uhvate kontakt s podlogom, često se osjeti snažan trzaj koji može iznenaditi vozača.
Zlatna pravila reagiranja u ključnom trenutku
Ako se nađete u situaciji akvaplaninga, najvažnije pravilo glasi: bez panike i bez naglih pokreta. Instinktivna reakcija većine vozača je naglo kočenje, što je ujedno i najveća pogreška. Naglo kočenje može blokirati kotače i samo produžiti nekontrolirano klizanje. Jednako je opasno i naglo okretanje upravljača. Kada gume ponovno dobiju kontakt s podlogom, naglo zakrenuti kotači mogu uzrokovati trenutačno zanošenje, izlijetanje s ceste ili čak prevrtanje vozila.
Ispravan postupak zahtijeva smirenost. Polako i nježno maknite nogu s papučice gasa kako bi se vozilo prirodno usporilo. Držite upravljač čvrsto s obje ruke i usmjerite ga ravno, bez obzira na to što se događa s vozilom. Ako imate automobil s ručnim mjenjačem, pritisnite papučicu spojke kako biste odvojili pogon od motora i omogućili kotačima da se slobodno okreću dok ponovno ne uspostave kontakt s asfaltom.
Prevencija je najbolji lijek
Najbolji način borbe protiv kvaplaninga je spriječiti da do njega uopće dođe. To se postiže kombinacijom održavanja vozila i pametnog stila vožnje. Gume su najvažniji faktor. One su jedina veza između vašeg automobila i ceste, a njihovo stanje je presudno. Zakonski minimum dubine profila je 1,6 mm, no stručnjaci upozoravaju da je to premalo za sigurno odvođenje vode. Preporuka je mijenjati ljetne gume kada se profil spusti na tri milimetra, a zimske na četiri. Nova guma pri brzini od 80 km/h može izbaciti i do 30 litara vode u sekundi, dok istrošena guma tu sposobnost gotovo u potpunosti gubi. Jednako je važno i redovito provjeravati tlak u gumama, jer prenizak tlak povećava kontaktnu površinu gume i otežava istiskivanje vode.
Prilagodite stil vožnje uvjetima
Čak i najbolje gume na svijetu imaju svoje granice. Zato je prilagodba stila vožnje ključna. Čim počne kiša, smanjite brzinu. Izbjegavajte nagla ubrzanja, kočenja i oštre zavoje. Posebno važan savjet je isključiti tempomat u kišnim uvjetima. Tempomat će pokušati održati zadanu brzinu čak i kad kotači počnu proklizavati, što može pogoršati situaciju. Umjesto toga, promatrajte cestu ispred sebe, izbjegavajte vidljive lokve i vozite u tragovima vozila ispred vas, gdje je sloj vode privremeno tanji
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.