Prijava
Novi Bugatti Tourbillon uopće nije nazvan po vozaču utrka, čime se suprotstavlja trendu prva dva modela.
Veyron. Chiron. Tourbillon. Bugattiju nisu strana naizgled ekscentrična imena. Kada je tvrtku 1998. kupila Volkswagen Grupa, Bugatti je odmah otvorio povijesne knjige kako bi došao do prikladnih imena za svoja prva dva hiperautomobila.
Za Veyron, tvrtka je odabrala ime vozača utrka Pierrea Veyrona, koji je upravljao Bugattijem do pobjede na utrci 24 sata Le Mansa 1939. godine. Slično je učinio i za Chiron, nazvavši ga po Louisu Chironu, koji je 1931 godine pobijedio na Velikoj nagradi Francuske za volanom modela Type 51. A mnoge od iteracija koje su uslijedile imale su slične povijesne veze.
Ali novi Bugatti Tourbillon uopće nije nazvan po vozaču utrka, čime se suprotstavlja trendu prva dva modela. Nije bilo nikakvog "Jaquesa Tourbillona" koji se utrkivao s Bugattijima prije sto i više godina. Budući da je ovo prvi Bugatti u 20 godina koji nije pokretan W16 motorom, tvrtka smatra da ovaj novi model zaslužuje potpuno novo ime, ono koje nema nikakve veze s Bugattijevim porijeklom.
Naziv Tourbillon potječe iz izrade satova, a pojavio se krajem 1700-ih. Tourbillon na francuskom znači "vihor" ili "vrtlog", a to ujedno i naziv za specifičan mehanizam koji se koristi u vrhunskim satovima za uklanjanje nedosljednosti u mjerenju vremena uzrokovane gravitacijom. Kada nosite sat na ruci, mehanizam mehaničkog sata pokazuje točnije ili manje točnije vrijeme ovisno o položaju u prostoru. Konstantnim okretanjem kotačića u strukturi nalik kavezu, možete izračunati prosjek ovih nedosljednosti za sveukupno točnije mjerenje vremena. Ukratko, tourbillon se u biti bori s učincima gravitacije, što je prikladan opis za hiperautomobil koji radi uglavnom isto.
Tourbillon je 1795. godine izumio švicarsko-prusko-francuski urar Abraham-Louis Breguet, koji je u biti proveo svoj radni vijek u Francuskoj, izmišljajući inovacije koje su napravile velik napredak u modernom mjerenju vremena. Do kraja svog života, Breguet će postati najvažnija figura u cijelom modernom urarstvu. Tourbillon je patentirao 1801. godine kao značajan, ali mali dio svoje ogromne ostavštine.
Godine 1920. Alfred Helwig izumio je "leteći tourbillon", koji je uklonio most (sličan poprečnom nosaču automobila) koji podupire tourbillon, izlažući rotirajući mehanizam tourbillona u estetske svrhe. Godine 1947. marka Omega stvorila je prvi ručni sat s tourbillonom, 30i Tourbillon, rijedak sat koji je na aukciji nedavno prodan za više od 1,2 milijuna eura.
Pa zašto se Bugatti odlučio za ovo ime? Osim što zvuči cool, Bugatti je želio ići u novom više analognom smjeru. "Ime Tourbillon odabrano je kao savršena inkapsulacija karaktera ovog automobila", napominje tvrtka. “Potpuno originalna kreacija bez usporedbe, istovremeno je složena i lijepa, pomaže u suzbijanju učinaka gravitacije na sat kako bi se osiguralo dosljednije mjerenje vremena. I više od 200 godina kasnije još uvijek se cijeni kao vrhunac urarstva.”
Imajući to na umu, Bugatti Tourbillon ima nekoliko detalja koji odaju počast njegovom imenu inspiriranom satom. Instrumenti su dizajnirani uz pomoć švicarskih urara s maksimalnom tolerancijom od 50 mikrona, a više od 600 dijelova od titana čini jedinstvenu strukturu, s dragim kamenjem poput safira i rubina suptilno ugrađenim u lice svakog brojčanika. Čitava kreacija je teška samo 700 grama.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.