Prijava
Zbog ove pojave mogu se začepiti dovodi goriva i filtri goriva te oštetiti motori. U teoriji, problemi se također mogu pojaviti u benzinskim motorima
Takozvana dizelska kuga je pojava koja se uglavnom javlja kod dizelskih motora, ali u iznimnim slučajevima može zahvatiti i benzinske motore. Do nje dolazi zbog dodavanja biogoriva u fosilno dizelsko gorivo i relativno je nova pojava, koja je postala problem od kada se u sve dizelska goriva u europskoj uniji mora dodavati najmanje 7 posto biogoriva (dizel B7). Prema stručnjacima, stvari će se samo pogoršati ako se dizelu bude dodavalo više biogoriva.
Dizelska kuga je pojava stvaranja mikroorganizama kao što su gljivice, bakterije ili kvasci koji uzrokuju biotalog u dizelskom gorivu. Ovi mikroorganizmi mogu začepiti dovode goriva i filtre goriva te oštetiti motore. U teoriji, problemi se također mogu pojaviti u benzinskim motorima s visokom mješavinom biogoriva E10, E85 ili E100.
Međutim, prema njemačkom ADAC-u, ovaj oblik onečišćenja goriva ne pojavljuje se značajno u automobilskim motorima, barem ne u motorima automobila koji se redovito voze. U većini automobila dizel se stalno troši i rijetko ostaje dugo u spremniku. Zbog toga je rizik od dizelske kuge puno veći kod kampera, brodova i čamaca i poljoprivrednih vozila, jer se ona često ne koriste dulje vrijeme. Klasični automobili koji dugo stoje bez da se voze također su izloženi većem riziku, jer mikroorganizmi tada imaju priliku rasti i razmnožavati se dulje vrijeme.
Benzin i dizel su inherentno organskog porijekla. Riječ je o ugljikovo-kemijskim spojevima koji potječu iz fosilnih biljaka i životinja. Dodavanje više biogoriva i samim time još veći udio organskih tvari u dizelu osigurava bolje životne uvjete za mikroorganizme, bakterije i gljivice. Kada ti organizmi pretjerano rastu, stvara se biomulj koji može uzrokovati velike probleme.
Jedna od najučinkovitijih metoda prevencije je pravovremena zamjena ili potrošnja dizela. Dopuštanje gorivu da stoji dulje vrijeme značajno podupire razmnožavanje mikroorganizama. Stoga se dizel mora koristiti ili zamijeniti najkasnije nakon šest mjeseci. Neki vlasnici vozila i plovila tvrde da se problem može riješiti punjenjem spremnika do vrha prije "zimskog skladištenja" kako bi spriječili nakupljanje vode uslijed kondenzacije. Bakterije se, naime, razmnožavaju u vodi.
Međutim, dizelsko gorivo i samo po sebi sadrži vodu. Prema prema EU normi EN 590 u kilogramu dizelskog goriva smije biti do 200 miligrama vode. Biodizel sadrži čak i do 500 miligrama vode po kilogramu. Voda također ulazi u spremnik kroz ventilacijske kanale. Kada se u proljeće temperature podignu ili ako se vaše vozilo ili polovilo tijekom zime nalazi u grijanoj garaži ili spremištu, spremnik postaje pravo leglo bakterija, a time i dizelske kuge, navodi ADAC. Zbog toga je, ako vozilo ne koristite dulje vrijeme, bolje potpuno isprazniti spremnik i napuniti ga svježim gorivom prije ponovnog pokretanja motora.
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.