Prijava
Naftnim kompanijama je dobit jako porasla. Ovaj ogroman profit dolazi izravno iz džepova običnih ljudi koji plaćaju visoke cijene za gorivo i energiju
Dok se vozači diljem svijeta bore s rastućim troškovima goriva potaknutim ratom na Bliskom istoku, naftne kompanije bilježe astronomske profite. Neizvjesnost izazvana ratom i blokadom Hormuškog tjesnaca gurnula je cijene energenata u nebo, no dok su jedni dovedeni na rub opstanka, drugi, čije poslovanje cvjeta u vrijeme krize, ostvaruju rekordne zarade.
Cijene nafte kao okidač za rekordnu zaradu
Glavni ekonomski udar rata dosad je bio nagli skok cijena energije. Budući da se otprilike petina svjetske nafte i plina transportira kroz Hormuški tjesnac, njegova blokada krajem veljače gotovo je zaustavila pošiljke. Rezultat je bio kaos na energetskim tržištima od kojeg su najviše profitirali naftni divovi. Cijena barela nafte, koja je prije rata iznosila 73 dolara, brzo je premašila 100 dolara. Prema analizi koju je objavio Guardian, sto najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija u prvom mjesecu rata zarađivalo je više od 30 milijuna dolara neočekivanog profita svakoga sata. Ako se takve cijene održe, procjenjuje se da bi njihov godišnji ekstraprofit mogao doseći 234 milijarde dolara. Apsolutni pobjednik je saudijski državni gigant Saudi Aramco, za kojeg se procjenjuje dodatni ratni profit od 25,5 milijardi dolara u 2026. godini. Ne zaostaju ni ruske kompanije Gazprom, Rosneft i Lukoil, koje bi mogle zaraditi gotovo 24 milijarde dolara dodatne dobiti.
Europski i američki giganti u plusu
Prvi kvartalni financijski izvještaji za 2026. godinu potvrđuju ovaj trend. Britanski BP izvijestio je da je u prva tri mjeseca udvostručio dobit na 3,2 milijarde dolara, nazvavši rezultate svog odjela za trgovanje "izvanrednima". Ništa lošije nije prošao ni Shell, čija je dobit porasla na 6,9 milijardi dolara, nadmašivši sva očekivanja analitičara. Francuski TotalEnergies zabilježio je skok dobiti za gotovo trećinu, na 5,4 milijarde dolara, potaknut volatilnošću na tržištu. Zajedno, šest najvećih europskih naftnih kompanija - BP, Shell, TotalEnergies, Eni, Equinor i Repsol - ostvarilo je u prvom tromjesečju zajedničku dobit od 22 milijarde dolara, što je skok od 43 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Američki divovi ExxonMobil i Chevron također su nadmašili prognoze unatoč poremećajima u opskrbi, a tržišna kapitalizacija šest najvećih svjetskih energetskih tvrtki porasla je za 130 milijardi dolara u samo prva dva tjedna rata.
Teret prebačen na leđa građana
Ovaj ogroman profit dolazi izravno iz džepova običnih ljudi koji plaćaju visoke cijene za gorivo i energiju. U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje cijena barela sirove nafte čini više od 50 posto cijene galona benzina, prosječna cijena na crpkama dosegla je 4,56 dolara. Prema anketi centra Pew, oko sedam od deset Amerikanaca izrazito je zabrinuto zbog utjecaja rata na cijene goriva. U Europi je situacija još teža. Prema izvješću organizacije Transport & Environment, europski vozači u prvim tjednima sukoba plaćali su dodatnih 150 milijuna eura dnevno za gorivo. Za prosječnog vozača to znači dodatni godišnji trošak od 220 eura. Istovremeno, deseci država morali su smanjiti poreze na gorivo kako bi pomogli potrošačima, što znači manje novca za javne usluge.
Rastu pozivi na oporezivanje "ratnih profitera"
Rekordne zarade potaknule su novu raspravu o uvođenju poreza na ekstraprofit. U Europskoj uniji, ministri financija Njemačke, Španjolske, Italije i Portugala zatražili su od Europske komisije da razmotri takvu mjeru kako bi se "poslala jasna poruka da oni koji profitiraju od posljedica rata moraju dati svoj dio za ublažavanje tereta javnosti". U Velikoj Britaniji već postoji porez na ekstraprofit energetskih tvrtki, a postoje pozivi da se on dodatno pooštri. Slični zahtjevi dolaze i iz SAD-a, gdje su demokratski zastupnici, uz podršku više od 70 organizacija, predložili uvođenje poreza na neočekivanu dobit domaćih naftnih i plinskih tvrtki. Prikupljeni prihod, kako navode u javnom pismu, trebao bi se "vratiti izravno američkim kućanstvima koja se bore s rastućim troškovima".
*uz korištenje AI-a
Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.