Početna Magazin 4891 pregleda

SuperRNova: Posljednja rumunjska krntija nakon koje se sve promijenilo

FOTO: Dacia

U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" govorimo o automobilima koji su obilježili našu prošlost, ali su bili toliko neupadljivi ili neuspješni da smo ih vrlo brzo zaboravili. Današnji gost je Dacia SupeRNova, pretposljednji model ove marke prije nego što je ona zakoračila u modernu eru s Loganom

Znate za njih, ali ste ih nekako i zaboravili. Ovi automobili obilježili su našu prošlost, neki od njih su svojedobno bili i vrlo uspješni, no istodobno toliko neupadljivi da su brzo zaboravljeni. U rubrici "SJEĆATE LI GA SE?" podsjećamo vas na automobile koje ipak ne bismo trebali prepustiti zaboravu. Iz ovog ili onog razloga...

Dacia je osnovana 1966. godine pod imenom UAP („Uzina de Autoturisme Pitesti”) koje u prijevodu znači Tvornica osobnih automobila Pitesti. Tvornica je izgrađena 1968. godine i odmah je krenula proizvodnja, isprva modela 1100 koji je zapravo bio licenci Renault 8, a godinu dana kasnije i modela 1300 koji je pak bio licencni Renault 12. No u 1980-im godinama Dacia je shvatila da im treba potpuno novi model.

SJEĆATE LI GA SE? Škoda Favorit: Auto koji je "motorizirao" Hrvatsku

Licencna proizvodnja više nije dolazila u obzir zbog loših političkih odnosa sa zapadnim državama, ali i zbog financijskih razloga. Rumunjska je bila u potpunoj "besparici", na rubu bankrota, deviza nije bilo i morala se osloniti na vlastito znanje. Tako je krenuo razvoj potpuno novog, "čisto rumunjskog" automobila koji je trebao pomoći da ova komunistička diktatura uhvati korak sa zapadom i osnaži svoj izvoz. Bila je to, naravno, ideja koja je od početka bila osuđena na propast, jer ništa se dobro nije moglo dogoditi ako se kombinira relativno slabo rumunjsko tehničko znanje o automobilima tog vremena i očajna financijska situacija u cijeloj državi. 

Author: Dacia foto: Dacia

Razvoj novog modela započeo je ranih 1980-ih godina, no prošlo je više od desetljeća do trenutka kada će prvi model izaći iz tvornice, 1995. godine. Zbog tog razloga je Dacia Nova (pomalo ironično ime za automobil koji po skoro ničemu tada nije bio nov), od prvog dana na tržištu izgledala zastarjelo i koristila zastarjelu tehnologiju. Osim toga kvaliteta samog automobila je bila na mnogo nižoj razini nego kod dotadašnjih Dacia koje su se temeljile na Renaultima, a to je u prijevodu značilo da je bila zapravo - katastrofalna. Sve to u kombinaciji s osjetno višom cijenom rezultiralo je time da se Nova (slike iznad i ispod) nikada nije dobro prodavala čak ni u Rumunjskoj, a o izvozu da i ne govorimo. 

Author: Dacia foto: Dacia

No Dacia će nekoliko godina nakon predstavljanja Nove "dobiti Jackpot na lotu". U studenom 1999. godine izmučenu tvrtku na rubu propasti preuzima Renault i kreće transformacija u marku kakvu danas poznajemo. Prvi korak u toj transformaciji imao je cilj učiniti Novu malo podnošljivijim automobilom i tu dolazimo do "junaka" današnje priče, "posljednje rumunjske krntije", modela SupeRNova. 

 

SJEĆATE LI GA SE? ZAZ Tavria: Ukrajinska hrpa hrđe

 

Ime SupeRNova je odabrano da bi se donekle distanciralo od dotadašnje Nove, ali i naglasilo da svoje prste u automobilu imam Renault, isticanjem slova RN u nazivu. Ipak, Renault nije mogao učiniti čuda u vrlo kratkom vremenu i SupeRNova je, kada je na tržište stigla 2000., bila sve samo ne super. Zapravo je bila samo "malo manje loša" od svoje prethodnice. 

Author: Dacia foto: Dacia

U mnogim aspektima, Dacia SupeR Nova bila je susret starog i novog, lošeg i dobrog i kao takva nije imala previše izgleda za uspjeh. Zadržan je osnovni izgled Nove, većina mehanike nije promijenjena, no automobil je barem dobio 1,4-litreni motor i mjenjač iz Renault Clija što je bio ogroman korak naprijed u odnosu na antikni i rastrošni 1,6-litreni Dacijin motor te katastrofalan mjenjač kojeg je u nekim situacijama bilo gotovo nemoguće ubaciti u željenu brzinu. 

Author: Dacia foto: Dacia

Bila je to i prva Dacia koja se nudila s klima uređajem i aluminijskim naplatcima, smišljeni su simpatični nazivi za razine opreme (Europe, Comfort, Rapsodie), a vanjski dizajn i dizajn unutrašnjosti su modernizirani, s time da su neki detalji u unutrašnjosti čak "posuđeni" i od modernih Renaulta. No sve to nije moglo sakriti izuzetno lošu kvalitetu izrade na kojoj Renault u manje od godinu dana nije stigao dovoljno poraditi. Korozija, loša kvaliteta unutrašnjosti i kvarovi svega i svačega osim motora i mjenjača bili su problemi koji s kojima su se vlasnici Dacie SupeRNove morali nositi čim bi kupili automobil. 

Author: Dacia foto: Dacia

No unatoč tome Dacijin/Renaultov plan je uspio, prodaja u Rumunjskoj se osjetno poboljšala. Godine 2001. SupeRNova je postala prvi samostalni rumunjski auto koji se našao na vrhu domaće ljestvice prodaje s fantastičnim tržišnim udjelom od 25,5 posto. Sljedeće godine to se povećalo na čak 28,3 posto. Ipak, na drugim tržištima, čak i na onima koja nisu bila previše razmažena, poput našega, SupeRNova nije imala nikakvu prodaju. Auto je s cijenom od oko 6000 eura bio iznimno jeftin, no kupci su bili svjesni toga da je jedino što u ovom automobilu vrijedi zapravo mjenjač i motor. 

Author: Dacia foto: Dacia

SuperNova je trajala jako kratko, samo do 2003. godine, kada ju je zamijenila Solenza, model na njenoj osnovi koji je bio osjetno dizajnerski i tehnički unaprijeđen, a i 500 milijuna eura francuskih investicija u tvornicu rezultiralo je mnogo boljom kvalitetom samog auta. Solenza nije bila pretjerano dobar auto no, nije bila ni previše loša, i bio je to prvi veliki korak Dacie prema onome što je danas. 

SJEĆATE LI GA SE? Lada Samara: Neuništivi ruski Porsche ili obično smeće?

SupeRNova se u Hrvatskoj prodavala prilično slabo, a vrlo brzo su na vidjelo izašle njene slabosti tako da je s godinama na tržištu interes sve više slabio. I Renault ju nije previše gurao i nudio svjestan toga da ne treba dodatno uništiti kakav-takav preostali ugled Dacie prije nego što na tržište izbaci nešto bolje. Iz tog razloga SupeRNova nije nikada bilo pretjerano puno na našim cestama iako su bile među uvjerljivo najjeftinijim automobilima. S godinama su polako počele bivati sve rjeđe na cesti, a danas ih je gotovo nemoguće vidjeti. U manje od 24 godine od početka proizvodnje, gotovo svi primjerci su završili na otpadu. Rabljenu SupeRNovu gotovo je nemoguće pronaći u oglasu, a posljednji primjerci prodavali su se prije nekolikog godina za oko 500 eura. 

Komentari 0

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi u raspravu.